Urša Raukar Gamulin: 'Hina i HRT nisu javni nego državni mediji pod kontrolom i u službi HDZ-a i Andreja Plenkovića'

Kako se do kraja godine treba donijeti novi Zakon o HRT-u koji bi bio usklađen s Europskim aktom o slobodi medija tražili ste te da se natječaj za novog glavnog ravnatelja HRT-a poništi, na mjesec i pol dana imenuje vršitelj dužnosti te se novog čelnika HRT-a izabere prema novom Zakonu. No HDZ je to ignorirao i u srijedu će u Saboru vladajuća većina izglasati i novim ravnateljem HRT-a imenovati svog kandidata za tu funkciju Dražena Miočića. Zašto HDZ inzistira na hitnom imenovanju novog čelnika HRT-a?

Moramo se prisjetiti da je Akt o slobodi medija, odnosno Europska uredba, na snazi od 8. kolovoza prošle godine. Europska uredba prema Ustavu Republike Hrvatske i ugovoru o funkcioniranju Europske unije ima snagu zakona u svim zemljama Europske unije, pa tako i u Hrvatskoj. Od kada je ta Uredba, nazvana Akt o slobodi medija, stupila na snagu, vladajući su izabrali ravnatelja Hine, a da Zakon o Hini nisu promijenili i uskladili s tom Uredbom, gdje je jedna od najvažnijih stvari upravo to da se makne politički utjecaj na izbor čelnika javnih medijskih servisa. Dakle, vladajući nisu izmijenili Zakon o Hini i imenovali su novog ravnatelja Hine Sinišu Kovačića. Zatim su, isto ne izmijenivši Zakon o HRT-u, pred kraj prošle godine vladajući imenovali Nadzorni odbor HRT-a te istu stvar sad rade i s izborom novog glavnog ravnatelja HRT-a, bez da je Zakon o HRT-u usuglašen s Aktom o slobodi medija. U planu zakonodavnih aktivnosti Vlade jasno stoji da će se novi Zakon o HRT-u donijeti u četvrtom kvartalu ove godine, što znači do kraja ove godine. To su još dva i pol mjeseca. Ali vladajući sad žure s imenovanjem novog čelnika HRT-a zato da bi glavne javne medijske servise, a to su Hina i HRT, stavili ili ostavili pod svojom kontrolom, što je suprotno Europskoj uredbi Aktu o slobodi medija.

Što će onda biti osnovni zadatak novoimenovanog glavnog ravnatelja HRT-a Dražena Miočića, što će on to morati odraditi na novoj poziciji?

Rekla bih da je dosta jasno da će zadatak novog glavnog ravnatelja HRT-a biti stari zadatak, vjerojatno još i pojačan, a to je da prvenstveno Informativni program, a onda i onaj mali ostatak ostalih političkih emisija i istraživačkog novinarstva, bude pod kontrolom vladajućih, HDZ-a i Andreja Plenkovića. Vidjet ćemo to vrlo brzo i po tome hoće li i dosadašnja šefica Informativno-medijskog servisa HTV-a Katarina Periša Čakarun ostati na svom mjestu. Sjetimo se, nekidan je Plenković u Saboru, izvučeno izvan konteksta, iz doktorata Tomislava Klauškog citirao da od 21 političkog novinara jedan glasa za HDZ. Očito Plenković to želi promijeniti. Ako pod svojom šapom ima oba javna medijska servisa u Hrvatskoj očito će raditi na tome da od 21 novinara ostane samo jedan koji neće glasati za HDZ, a svi ostali bi valjda trebali biti glas HDZ-a i njega osobno.

Nakon svega što ste rekli o Hini i ravnatelju Hine Siniši Kovačić te o HRT-a i od idućeg tjedna novom glavnom ravnatelju HRT-a Draženu Miočiću, može li se Hinu i HRT uopće nazivati i smatrati javnim medijima?

Najveći je problem upravo ta upitnost – jesu li oni javni mediji. A još je upitnije – koliko su oni neovisni, što bi trebali biti po svojoj definiciji. I zato stalno ponavljam da sve to oko Hine i HRT-a nije u skladu s Aktom o slobodi medija koji govori upravo o tome da je nužno maknuti politički utjecaj bilo koga, a sada su to HDZ i Andrej Plenković. Sjetimo se samo Dnevnika HTV-a dan prije velikog rujanskog prosvjeda, kojeg je u Zagrebu organizirala inicijativa "Gospić je naš dom", kada su u HTV-om Dnevniku bili emitirani komentari premijera Plenkovića te potpredsjednika Vlade i ministra obrane Ivana Anušića, a nije bilo apsolutno nikoga iz inicijative da bi se saznalo tko organizira prosvjed te koji su ciljevi i zahtjevi prosvjeda. A govorimo o centralnoj informativnoj emisiji HTV-a. U tom smislu, budući da su Kovačić, a sad će biti i Miočić, odabrani isključivom većinom HDZ-a i njihovih žetona, onda o Hini i HRT-u možemo govoriti kao o državnim medijima, medijima koji apsolutno nisu neovisni. No ono što je još zabrinjavajuće jest da se šapa stavlja i na privatne medije. Pedro Vargas i Alpac grupa, koji upravo sad notornom Aleksandru Vučiću na tanjuru donose posljednje neovisne medije u Srbiji, već su kupili N1, a prema informacijama iz medija postoji velika mogućnost da kupe i Novu TV. Nemojmo pritom zaboraviti činjenicu da je Vargas u srpnju bio na tajnom sastanku u Hrvatskoj vladi pa kada je ta informacija procurila u javnost Vlada je ipak morala priznati da se taj sastanak održao, rekavši pritom da se tada razgovaralo o Zakonu o medijima. Znači, u Vladi su s privatnim vlasnikom medija razgovarali o Zakonu o medijima. To dovoljno govori o svemu. Također, sjetimo se i toga da je Vargas novinarima rekao: "Vi ništa ne razumijete, Andrej Plenković će biti sljedeći predsjednik Europske komisije." I eto, Vargas se baš dao u to da bude Plenkovićev PR-ovac. A nemojmo zaboraviti ni to da je Vargasov otac, koji je bio zastupnik u Europskom parlamentu iz redova pučana, kojima pripada i HDZ, blizak s Orbanom i Vučićem. Orban je u Mađarskoj pao, ali orbanovski način vladanja medijima sad imamo u Hrvatskoj. Prije malo vremena zgražali smo se nad medijskom situacijom u Srbiji, da bismo sad to morali gledati i u Hrvatskoj, kao da nismo u Europskoj uniji, kao da ne postoji Akt o slobodi medija.