Nedjeljom u 2 otvara ova pitanja o Srbiji: Nacionalizam, ratna prošlost i odnos prema Hrvatskoj

Hoće li se nakon izbora u Srbiji nešto promijeniti i može li se očekivati manje nacionalizma i isključivosti? O tim će se pitanjima govoriti u novom izdanju HRT-ove emisije „Nedjeljom u 2”, u kojoj gostuje pisac Vladimir Arsenijević, koji je prije nekoliko mjeseci fizički napadnut u Beogradu nakon što je pokušao odati počast žrtvama genocida u Srebrenici. U najavi emisije otvorena su i pitanja utjecaja medija, odnosa Srbije prema ratnoj prošlosti te načina na koji se Hrvatska koristi u tamošnjem političkom i javnom prostoru. O tim je temama govorio i Veran Matić, osnivač Radija B92 i bivši izaslanik srbijanskog predsjednika za nestale osobe, koji je oštro kritizirao stanje u srbijanskim medijima. Matić je tabloidno novinarstvo u Srbiji opisao kao „veliku trovačnicu” koja svakodnevno truje javni prostor i manipulira građanima. Posebno je upozorio na način na koji se u tamošnjim medijima prikazuje Hrvatska, koja, prema njegovim riječima, često postaje meta napada, osobito u predizbornim razdobljima. Pritom, kako je istaknuo, nije presudno postoji li u takvim napisima ikakva činjenična osnova. Važnije je to što se problemi u Hrvatskoj redovito koriste za političko likovanje, čime se dodatno potiču neprijateljstvo i nepovjerenje između dviju država. Matić se osvrnuo i na reakcije u Srbiji povezane s Ratkom Mladićem, osuđenim ratnim zločincem, upozorivši na atmosferu u kojoj se osobe odgovorne za najteže zločine predstavljaju kao nacionalni heroji.

Takav odnos prema prošlosti, smatra Matić, pokazuje koliko je u Srbiji i dalje izražen problem nedostatka suočavanja s ratnim zločinima. Posljedice su posebno zabrinjavajuće za mlađe generacije, koje odrastaju u društvu u kojem se osuđene ratne zločince ponekad veliča umjesto da se jasno osudi ono za što su odgovorni. Upravo izostanak kritičkog odnosa prema prošlosti, upozorio je, omogućuje da se nacionalistički narativi prenose na nove generacije i dodatno produbljuju podjele u društvu. Govoreći o vlastitom iskustvu, Matić se prisjetio i posjeta memorijalnom centru na Ovčari prije šest godina. Tada je spontano kleknuo pred spomenikom kako bi odao počast žrtvama, a taj je čin izazvao burne reakcije u Srbiji. Nakon posjeta nazvao ga je predsjednik Aleksandar Vučić. Prema Matićevu svjedočenju, Vučić mu je poručio da podržava njegov postupak, ali mu je istodobno zamjerio što ga o tome nije unaprijed obavijestio. Matić je pritom izrazio uvjerenje da bi ga predsjednik, da ga je prethodno pitao za mišljenje, vjerojatno pokušao odgovoriti od takvog poteza. Reakcija dijela tadašnjeg političkog vrha bila je još oštrija. Matić je ispričao da ga je tadašnji ministar vanjskih poslova nazvao i vikao na njega, zahtijevajući da se odmah vrati u Srbiju.

Da solidarnost među ljudima može nadjačati političke i nacionalne podjele, Veran Matić pokazao je prisjećanjem na slučaj nestanka mladog Splićanina u Beogradu. Prema njegovim riječima, tada je velik broj građana pokazao suosjećanje s obitelji nestalog mladića, uključio se u potragu i nadao se sretnom završetku. Matić je taj događaj izdvojio kao primjer ljudskosti koja se teško uklapa u sliku neprijateljstva kakvu često stvaraju političke poruke i senzacionalistički medijski sadržaji. Upravo takvi trenuci pokazuju da odnosi među ljudima nisu nužno određeni nacionalnom pripadnošću ili političkim sukobima. Dok se u javnom prostoru često potiču podjele, svakodnevni život otkriva i brojne primjere solidarnosti, empatije i međusobne pomoći. Može li se takav odnos prema drugima pretvoriti u trajniju društvenu promjenu u Srbiji, ostaje otvoreno pitanje. Upravo će se njime baviti emisija „Nedjeljom u 2”, otvarajući raspravu o tome što bi izbori mogli promijeniti, ali i o tome koliko su duboko u društvu ukorijenjeni nacionalizam, političke manipulacije i neriješeni odnosi prema prošlosti.