Hrvatski podstanari suočeni s golemim poskupljenjima: Najamnine skočile 40 posto, u Njemačkoj rast tek dva posto

Cijene najma stanova nastavljaju rasti diljem Europe, no Hrvatska se prema najnovijim podacima Eurostata našla među zemljama s najvećim poskupljenjima. U razdoblju od drugog tromjesečja 2025. do drugog tromjesečja 2026. najamnine su u Hrvatskoj porasle za čak 40,1 posto, čime se smjestila na drugo mjesto u Europskoj uniji, odmah iza Rumunjske. Kako piše Euronews, prosječan rast najamnina na razini Europske unije u istom je razdoblju iznosio tri posto. Najveći skok zabilježen je u Rumunjskoj, gdje su najamnine porasle za 43,5 posto, dok je na trećem mjestu Slovenija s rastom od deset posto. Na drugom kraju ljestvice nalazi se Finska, u kojoj cijene najma nisu rasle.

Razlike su još izraženije kada se u obzir uzme inflacija. Ona je u promatranom razdoblju iznosila 9,5 posto u Rumunjskoj i 4,8 posto u Hrvatskoj, što znači da su najamnine u obje zemlje realno porasle za više od 30 posto. Ipak, iza ovako velikog skoka u Hrvatskoj stoje i specifične okolnosti. Prema objašnjenju institucije koja Eurostatu dostavlja podatke, rast je povezan s odlukom zagrebačkih lokalnih vlasti o povećanju najamnina u kategoriji socijalnog najma.

Profesor Gojko Bezovan sa Sveučilišta u Zagrebu upozorava i na širi problem hrvatskog tržišta nekretnina. Ističe kako je velik dio stambenog fonda postao predmet ulaganja, pri čemu su kupnja stanova i nekretnina namijenjenih turizmu postale jedan od dominantnih oblika štednje. Zbog toga se, objašnjava, brojni stanovi u novogradnjama ne kupuju za stanovanje, nego kao investicija, a dio njih ostaje prazan.

Hrvatska je od 2025. godine uvela porez na prazne stanove, dok je tijekom 2025. i 2026. porastao broj ugovora o najmu prijavljenih Poreznoj upravi. – Zbog toga je na tržište najma u većim gradovima ušao veći broj kvalitetnijih stambenih jedinica, s najamninama koje znatno premašuju prosjek – objasnio je Bezovan za Euronews Business. Slična rasprava vodi se i u Rumunjskoj, gdje vlasti povećanje najamnina povezuju s administrativnim promjenama cijena najma stanova u javnom vlasništvu.

Međutim, Adriana M. Soaita sa Sveučilišta u Glasgowu dovodi u pitanje takvo objašnjenje, ističući da javni stanovi čine zanemariv dio ukupnog stambenog fonda. Prema njezinoj procjeni, na rast prosječnih najamnina mogao je utjecati i ulazak novih ili potpuno obnovljenih nekretnina na tržište. Kada se u usporedbu uključe i europske zemlje izvan Europske unije, najveći rast najamnina zabilježen je u Turskoj, gdje su u godinu dana porasle za 49,6 posto. Ipak, ondje je inflacija premašivala 30 posto, pa je stvarni rast najamnina bio manji nego u Hrvatskoj i Rumunjskoj.

Dvoznamenkasti rast zabilježila je i Srbija, s poskupljenjem od 12,5 posto. Slijede Bugarska s 9,9 posto, Sjeverna Makedonija s 9,2 posto, Island s 8,6 posto i Grčka sa 7,5 posto. S druge strane, najveća europska gospodarstva bilježe znatno umjereniji rast. U Italiji su najamnine porasle za 3,5 posto, u Španjolskoj za 2,5 posto, Njemačkoj za 2,1 posto, a u Francuskoj za 1,6 posto. U nekoliko država, uključujući Njemačku, Francusku i Španjolsku, rast cijena najma bio je manji od inflacije.

Zanimljivo je i da podaci za kolovoz 2026. pokazuju drukčiju sliku Hrvatske. Dok je na razini EU godišnji rast najamnina iznosio 2,9 posto, u Hrvatskoj je bio 4,3 posto. Razlika u odnosu na tromjesečne podatke povezuje se s naglim skokom indeksa najamnina između srpnja i kolovoza 2025. godine. Stručnjaci upozoravaju da bi pritisak na podstanare mogao potrajati, posebno u većim europskim gradovima, gdje potražnja za stanovima znatno nadmašuje raspoloživu ponudu.

Emma Rosser, direktorica istraživanja stambenog tržišta za Europu, Bliski istok i Afriku u tvrtki JLL, ističe da ukupni podaci ne pokazuju uvijek koliko je situacija teška za građane koji tek traže stan. – Velika konkurencija za ograničen broj stanova za najam u europskim gradovima potiče snažan rast cijena kod novih ugovora o najmu – upozorila je Rosser. Istraživačica Nóra Teller iz budimpeštanskog Instituta za metropolitanska istraživanja smatra da su rastu cijena pridonijele i promjene na tržištu kredita. Nakon dugog razdoblja niskih kamata, troškovi zaduživanja naglo su porasli 2022. godine, zbog čega su mnogi potencijalni kupci prve nekretnine bili prisiljeni ostati na tržištu najma. Dodatni pritisak stvaraju investitori i fondovi koji stanove sve češće promatraju kao priliku za zaradu, a ne prvenstveno kao prostor za stanovanje. Takav trend, upozoravaju stručnjaci, dodatno otežava pristup priuštivom stanovanju, osobito mlađim građanima i kućanstvima koja ovise o najmu.