Stručnjakinja otkrila što se događa s cijenama nekretnina u Hrvatskoj, evo zašto i dalje rastu

Cijene nekretnina u Hrvatskoj i dalje rastu, iako se broj realiziranih kupoprodaja smanjuje. No, prosječne cijene ne prikazuju stvarno stanje na tržištu jer među pojedinim dijelovima zemlje i različitim vrstama nekretnina postoje velike razlike, istaknula je u emisiji HRT-a Lana Mihaljinec Knežević, članica Predsjedništva Udruženja poslovanja nekretninama pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK). Prema njezinim riječima, pad broja kupoprodaja posljednjih se godina posebno primjećuje u obalnim županijama, ali ni Zagreb nije iznimka. Uz geografsku razliku, situacija se značajno razlikuje i ovisno o tome kupuje li se novogradnja, rabljena nekretnina, kuća ili zemljište. Mihaljinec Knežević smatra da višegodišnji pad realiziranih kupoprodaja pokazuje kako hrvatskom tržištu nedostaje ponude. "To je kroničan problem hrvatskog tržišta nekretnina. Nemamo ni dovoljno novosagrađenih stanova, prosječnih, a da ne pričam priuštivih", rekla je.

Problem nije samo u nedostatku nove gradnje. Kako je objasnila, raspoloživi fond starijih nekretnina također se posljednjih godina znatno smanjio, a dio postojećih stanova i kuća godinama nije obnavljan. "To su nekretnine u koje se godinama nije ulagalo i na onim područjima gdje nema velike gospodarske aktivnosti je pogotovo tako, a to je postojeći fond iz kojeg se jako puno prodalo u zadnjih par godina, tako da imamo veliki problem s dostupnosti ponude", pojasnila je. Kada je riječ o razlikama u cijenama, prosjeci, prema njezinu mišljenju, kupcima ne daju dovoljno korisnu sliku tržišta. Najskuplje su nekretnine i dalje u turističkim središtima na obali, u Dubrovniku, Rovinju i Opatiji, dok nakon njih slijedi Zagreb, a potom kontinentalni dio zemlje.

Turizam pritom ima ključan utjecaj na cijene nekretnina na hrvatskoj obali. U pojedinim turističkim sredinama upravo je turizam gotovo jedini važniji izvor gospodarske aktivnosti, što tržište nekretnina čini posebno osjetljivim na promjene u potražnji stranih kupaca. "To je jedan veliki problem zato što ti gradovi najviše žive ljeti kad znamo da ostatak godine nema dovoljno gospodarske aktivnosti niti društvenih sadržaja, sve je fokusirano na turizam. Primarno kupuju stranci koji više ne kupuju samo second homes, nego i grade nekretnine za turistički najam", kazala je. Promjene na tržištima iz kojih dolazi najveći broj stranih kupaca već se, dodala je, osjete i na hrvatskoj obali. Posebno je istaknula pad broja transakcija u nekoliko jadranskih županija. "Tako smo vidjeli značajan pad kupoprodaja u Splitsko-dalmatinskoj, Šibensko-kninskoj i Primorsko-goranskoj županiji", dodala je.

Istodobno, smanjenje broja transakcija nije dovelo do pada cijena. Mihaljinec Knežević smatra da je riječ o posljedici niza dugoročnih i međusobno povezanih problema, od prostornog planiranja do nedostatka infrastrukture i gospodarskih sadržaja. "Ako krenemo od prostornog planiranja, mi jednostavno nemamo dovoljno velikih zemljišta. Nemamo dovoljno razvijenu infrastrukturu, niti gospodarsku aktivnost ni sadržaj za svakodnevan život mladih van Zagreba i turističkih središta na moru", ocijenila je. Potražnja, unatoč svemu, i dalje postoji. Na nju utječu potrebe stanovništva za rješavanjem stambenog pitanja, ali i činjenica da se nekretnine često smatraju načinom očuvanja vrijednosti novca. "Turizam, pogotovo na moru, utječe na tržište nekretnina i već godinama se dovoljno ne gradi, a potražnja postoji. Dapače, ona se i stimulirala aktivno kroz neke programe koje je nudila država. Jednostavno, uvijek se netko mora iseliti iz zajedničkog kućanstva i preseliti, a postoji velik broj investicija u nekretnine kako bi se sačuvala vrijednost novca od inflacije", zaključila je.