Najveći udar na Zelenskog od početka rata: Kreće li bivši ministar obrane u bitku za vlast?

Bivši ukrajinski ministar obrane Mihajlo Fedorov u utorak navečer iznenadio je naciju kada je javno zatražio održavanje izbora usprkos ruskoj invaziji, čime je uputio najozbiljniji unutarnji izazov predsjedniku Volodimiru Zelenskom otkako je Rusija 2022. pokrenula punu agresiju. U videoobraćanju objavljenom na YouTubeu, 35-godišnji Fedorov, čija je smjena krajem srpnja izazvala masovne prosvjede diljem Ukrajine, poručio je da Ukrajinci ne smiju dopustiti da o trenutku izbora odlučuje Vladimir Putin.

"Ljudi ne mogu beskonačno živjeti u državi u kojoj ne razumiju zašto se određene odluke donose. Ne smijemo dopustiti da Putin odlučuje kada Ukrajinci mogu birati svoju vladu", kazao je. "Demokracija ne može biti talac Rusije. Borimo se upravo zato što želimo ostati slobodna europska država", dodao je.

Fedorov je bio jedan od najbližih suradnika Zelenskog sve do iznenadne smjene u srpnju 2026., samo šest mjeseci nakon što je imenovan ministrom obrane. Tijekom mandata proslavio se kao reformator koji je pokušao modernizirati ministarstvo, uvesti više transparentnosti u nabavu naoružanja i koristiti podatke za poboljšanje učinkovitosti na frontu. Mnogi ga smatraju čovjekom koji je potaknuo inovacije na bojištu. Njegova smjena, povezana s sukobom s tadašnjim glavnim zapovjednikom oružanih snaga Oleksandrom Syrskyjem, izazvala je val prosvjeda. Syrskyi je kasnije također smijenjen, ali Fedorov nije vraćen na dužnost. Zelenski mu je nudio druga mjesta, uključujući potpredsjednika vlade, no Fedorov je odbio, inzistirajući da želi samo mjesto ministra obrane.

Kako piše Politico ukrajinski ustav i zakon ne dopuštaju održavanje izbora dok traje ratno stanje, koje je na snazi od veljače 2022. Predsjednički mandat Zelenskog formalno je istekao u svibnju 2024., ali izbori su odgođeni zbog rata. Fedorov je priznao da bi izbori u ratnim uvjetima bili složeni, posebno kada je riječ o glasanju vojnika na frontu, milijuna Ukrajinaca u inozemstvu i stanovnika Ipak, poručio je da „složenost ne znači nemogućnost“ i da je potrebno pronaći „legalan, siguran i realističan mehanizam“ za obnovu punog demokratskog procesa.

Zelenski je posljednjih mjeseci pod sve većim unutarnjim pritiskom. Suočava se s optužbama za korupciju u vlastitim redovima, gubitkom dijela najbližih suradnika (uključujući bivšeg šefa ureda Andrija Jermaka, uhićenog zbog korupcije) te padom popularnosti. I međunarodno, uključujući od američkog predsjednika Donalda Trumpa, dolaze pozivi na izbore, no Zelenski dosad čvrsto drži stav da oni nisu mogući dok traje rat. U veljači 2026. Zelenski je čak ponudio izbore u zamjenu za prekid vatre, ali Rusija je nastavila ofenzivu.

Ankete pokazuju da bi Fedorov u eventualnim izborima bio ozbiljan kandidat. Prema nedavnim istraživanjima, u prvom krugu bi osvojio oko 13 posto glasova (iza Zelenskog i bivšeg zapovjednika Valerija Zalužnog), a u drugom krugu bi mogao pobijediti sadašnjeg predsjednika. Ured Zelenskog do sada nije službeno reagirao na Fedorovljevo obraćanje. Predsjednik je u utorak nominirao Jevhenija Khmara, dosadašnjeg vršitelja dužnosti, za novog ministra obrane, a parlament bi trebao glasati o tome u srijedu. Fedorovljevo javno istupanje smatra se najdirektnijim političkim izazovom Zelenskom od početka rata. Iako bivši ministar nije izričito najavio kandidaturu, njegova poruka jasno otvara prostor za političku borbu unutar Ukrajine – u trenutku kada zemlja i dalje vodi teški rat za opstanak.