Uhićeni jer su pijani palili po Hrvatskoj: Jednom obnovili kuću i dali stotine tisuća eura potpora, drugi povezan s Crnim brdom

Među četvero osumnjičenih za deset požara koji su 14. i 15. kolovoza izbili na zadarskom području dva su zanimljiva imena. Neslužbeno doznajemo da su među uhićenima Vladimir Ćupić i Daniel Stegnjaić iz Biljana Donjih. Prvi je godinama bio jedno od lica afere crno brdo, golemog odlagališta troske iz šibenskog TEF-a, dok je drugi poljoprivrednik kojem je država nakon rata obnovila obiteljsku kuću i koji je godinama primao poljoprivredne potpore. Policija četvorku sumnjiči da je, prema prethodnom planu i dogovoru, tijekom dva dana namjerno izazvala požare na deset lokacija, od Bilog Briga u Zadru do Zemunika, Škabrnje, Benkovca i Biljana Donjih. Požari su, prema dosad objavljenim informacijama, izazivani paljenjem suhe trave uz cestu upaljačima. Trojica muškaraca bila su pod znatnim utjecajem alkohola. S njima je uhićena i 33-godišnja državljanka Poljske. Svima je određen jednomjesečni istražni zatvor, a motiv se još utvrđuje.

Šteta se utvrđuje

Ukupna opožarena površina svih deset požara zasad nije službeno objavljena. Policija je potvrdila veliku materijalnu štetu, potpuno izgorjeli automobil na Bilom Brigu te 43 izgorjela stabla maslina između Škabrnje i Zemunika Donjeg, dok se šteta na ostalim lokacijama još utvrđuje. Ćupićevo ime povezano je s aferom 'crno brdo' u Biljanima Donjim, nastalu kada je ondje tijekom 2010. i 2011. dovezeno oko 140 tisuća tona silikomanganske i feromanganske troske iz nekadašnjeg TEF-a u Šibeniku. Sve se ovo događa upravo u jeku velike afere s ilegalno odloženim otpadom u Gospiću. USKOK je 6. kolovoza javnosti otvorio nalaz vještačenja Geotehničkog fakulteta za lokaciju u Bilajskoj ulici, izrađen u istrazi protiv više osumnjičenika zbog kaznenih djela protiv okoliša i gospodarstva. U podzemnim vodama nizvodno od odlagališta pronađeni su PFAS spojevi, a vještaci su utvrdili lokalni utjecaj ilegalnog odlagališta na podzemne vode; Fond procjenjuje da se na lokaciji nalazi oko 35 tisuća tona zakopanog otpada.

Premijer Andrej Plenković pozvao se na Crno brdo kao primjer problema koji je njegova Vlada riješila preko Fonda za zaštitu okoliša, navodeći da je u sanaciju Biljana Donjih uloženo 14 milijuna eura. Riječ je zapravo o ekološkoj katastrofi zbog koje je Hrvatsku kaznio Europski sud te je plaćala penale zbog crne hrpe koja je u Biljanima stajala od 2010. do prošle godine. Balen je potvrdio da je sanacija Crnog brda završena i da troske više nema. Uhićeni Ćupić lani je u velikom intervjuu Novostima detaljno ispričao kako je njegov dio zemljišta završio u toj priči. Tvrdio je da je od djeda naslijedio poveći komad zemlje koji nije koristio. U benkovačkom katastru prišao mu je čovjek koji se predstavio kao posrednik za nekretnine i ponudio mu najam. Ćupiću je, prema njegovim riječima, rečeno da će se ondje skladištiti građevinski materijal i da bi mogao dobiti posao čuvara za 11 tisuća kuna mjesečno. Posrednik ga je spojio sa Sadikom Čolićem, vlasnikom MLM Groupa.

Ćupić je tvrdio da je očekivao blokove, cement i sličnu robu. Za prvu godinu najma na račun mu je uplaćeno 60.000 kuna. Od toga je, kako je ispričao, 40 tisuća dao dvojici posrednika. Nakon poreza, geodeta i odvjetničkih troškova, tvrdio je da mu nije ostala zarada, nego dug. A onda su počeli stizati kamioni. Umjesto skladišta građevinskog materijala, raslo je crno brdo. Ćupić je godinama tvrdio da nije znao što će se ondje dovoziti i da je prevaren. Susjedi su ga, govorio je, smatrali čovjekom koji im je doveo otrov pred kuće. Pričao je da ga četiri ili pet godina neki nisu htjeli pustiti ni preko praga te da su mu govorili da je u selo donio najveće zlo. Tek kasnije, tvrdio je, dio mještana prihvatio je njegovu verziju događaja. Ćupić pritom nije bio vlasnik cijelog prostora pod crnim brdom. Prema ranije provjeravanim zemljišnim knjigama, najveći dio zemljišta bio je u vlasništvu Republike Hrvatske, dok je manji dio bio u suvlasništvu više fizičkih osoba. Ćupić je govorio o dijelu naslijeđenog zemljišta koji je dao u najam.

Kazna zbog crnog brda

Crno brdo u međuvremenu je od lokalnog problema preraslo u europski slučaj i prvi put Hrvatsku dovelo do presude Suda EU-a. Sud je 2. svibnja 2019. utvrdio da Hrvatska nije ispunila obveze iz europskih pravila o otpadu, među ostalim jer odloženu trosku nije tretirala kao otpad niti je osigurala gospodarenje njome bez ugrožavanja zdravlja ljudi i okoliša. Budući da troska ni godinama poslije nije uklonjena, Europska komisija ponovno je izvela Hrvatsku pred Sud EU-a. U ožujku 2025. država je kažnjena s milijun eura paušalno i dodatnih 6500 eura za svaki dan kašnjenja do potpunog izvršenja presude iz 2019. godine. U međuvremenu je propao MLM, a država je kao vjerovnik postala vlasnik troske. Sanacija se godinama najavljivala, mijenjali su se rokovi i postupci, a crno brdo ostajalo je na istoj lokaciji, sve do sanacije nakon 15 godina.

Drugi uhićeni zbog paleži je, neslužbeno smo doznali, Daniel Stegnjaić, također iz Biljana Donjih. Nakon smrti oca naslijedio je obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo i nastavio se baviti stočarstvom. Stegnjaiću je od 2017. do 18. kolovoza ove godine isplaćeno ukupno 220.974,42 eura poljoprivrednih potpora, potvrdila je Agencija za plaćanje u poljoprivredi. Od toga se 161.270 eura odnosi na Europski fond za jamstva u poljoprivredi, 57.340 eura na Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj, a nešto više od 2300 eura na nacionalna sredstva. Stegnjaić na gospodarstvu ima oko 250 ovaca. Nakon Oluje napustio je Biljane Donje, u selo se najprije vratio njegov otac, a nakon njegove smrti i Daniel. Obiteljska kuća obnovljena je nakon rata u sklopu državne obnove.