Čudna pojava prati potpunu pomrčinu Sunca: Znanstvenici još ne znaju što je uzrokuje

Potpuna pomrčina Sunca koja će se dogoditi u srijedu, 12. kolovoza, neće biti zanimljiva samo milijunima ljudi koji će pogled usmjeriti prema nebu. Znanstvenici će tijekom rijetkog astronomskog događaja pokušati bolje razumjeti neobičan fenomen koji se uz potpune pomrčine opisuje već stoljećima, a čiji uzrok još nije potpuno razjašnjen. Riječ je o takozvanim sjenovitim prugama (engl. shadow bands), izmjeničnim tamnim i svijetlim linijama koje se neposredno prije i nakon potpune faze pomrčine mogu vidjeti kako brzo prelaze preko tla, zidova i drugih svijetlih površina. Promatrači su ih opisivali kao valove, treperave uzorke, pa čak i poput 'fantomskih zmija', piše CNN.

Fenomen je ovo koji traje kratko i lako ga je propustiti. Ljudsko oko može ga zamijetiti, no zbog slabog kontrasta znatno ga je teže fotografirati ili snimiti. Među znanstvenicima koji pokušavaju otkriti što se zapravo događa je David Turnshek, profesor fizike i astronomije na Sveučilištu Pittsburgh. Sjenovite pruge prvi je put vidio kao 14-godišnjak tijekom potpune pomrčine Sunca 1970. godine. Jedno od vodećih objašnjenja njihova nastanka povezano je s turbulencijama u Zemljinoj atmosferi. Neposredno prije totaliteta Mjesec zaklanja gotovo cijeli Sunčev disk i ostavlja tek vrlo tanak izvor svjetlosti, zbog čega bi atmosferske turbulencije mogle postati vidljive na površini Zemlje. Velika prilika za provjeru te teorije stigla je 2017. godine tijekom potpune pomrčine iznad SAD-a. Turnshek i studenti Sveučilišta Pittsburgh postavili su detektore svjetlosti na tlo, ali i na balon koji se popeo na oko 25 kilometara visine.

Ako fenomen uzrokuje samo atmosfera, očekivalo se da će ga instrumenti registrirati na tlu, ali ne i na velikoj visini. Međutim, karakterističan signal od oko 4,5 herca zabilježen je na obje lokacije. Rezultat je otvorio mogućnost da atmosferske turbulencije nisu jedino objašnjenje. Druga teorija fenomen povezuje s difrakcijom i interferencijom svjetlosti, odnosno mogućnošću da rub Mjeseca tijekom pomrčine utječe na svjetlosne valove i stvara naizmjenične tamne i svijetle uzorke. Turnshek pritom ne isključuje mogućnost da u nastanku sjenovitih pruga istodobno sudjeluje više različitih procesa.

Znanstvenici su istraživanje pokušali ponoviti tijekom potpune pomrčine 8. travnja 2024. godine. Koristili su osjetljivije instrumente, dva balona na velikim visinama te desetke meteoroloških balona, no problem im je stvorilo oblačno vrijeme. Očekivani signal nije zabilježen ni na balonima. Dodatni senzori postavljeni u zrakoplovu iznad Vermonta također nisu pronašli signal od 4,5 herca zabilježen 2017. godine. Budući da nije bilo odgovarajućih opažanja sjenovitih pruga s tla, rezultati nisu ponudili konačan odgovor.

Potpuna pomrčina 12. kolovoza znanstvenicima će zato pružiti novu priliku za proučavanje ovog fenomena. Put totaliteta proći će preko krajnjeg sjevera Rusije, istočnog Grenlanda, zapadnog Islanda, sjevernog dijela Španjolske i krajnjeg sjeveroistoka Portugala. Turnshek će pomrčinu pratiti iz španjolskog Leóna i sa sobom ponijeti elektronički detektor u nadi da će ponovno uspjeti zabilježiti sjenovite pruge.

U istraživanje se mogu uključiti i građani. Promatrači u Španjolskoj i na Islandu pozvani su da fenomen pokušaju snimiti pametnim telefonima. Sjenovite pruge najbolje se vide na glatkim i svijetlim površinama, poput bijele plahte ili ploče, dok ih je na travi i tamnom asfaltu teško uočiti. Najvažnije je gledati u pravom trenutku. Pojavljuju se neposredno prije potpune faze pomrčine i neposredno nakon nje, upravo kada većina promatrača gleda prema Suncu.

Hoće li pomrčina 12. kolovoza pomoći znanstvenicima da konačno razjasne misterij koji fascinira promatrače već stoljećima, tek treba vidjeti. No tijekom jednog od najspektakularnijih astronomskih događaja godine zanimljive pojave neće se odvijati samo na nebu – nego i na tlu.