Iskazivanje pijeteta žrtvama Jasenovca nužno je i moralno obvezujuće, no politički krugovi koji to čine u Crnoj Gori ne djeluju iskreno, nego s ciljem produbljivanja političkih podjela i zaoštravanja odnosa dviju država, rekao je jučer hrvatski šef diplomacije Gordan Grlić Radman.
– To je politika koja ne gradi mostove, nego kopa rovove, izjavio je Grlić Radman u Zagrebu. Crnogorska skupština najavila je da će danas simboličnim programom obilježiti Dan sjećanja na žrtve genocida u logorima Jasenovcu, Mauthausenu i Dachau, prvi put otkako je u lipnju 2024. usvojena rezolucija o Jasenovcu.
Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova naglasio je da sve hrvatske institucije svake godine iskazuju pijetet prema žrtvama ustaškog režima tijekom Drugog svjetskog rata. To je nužno i moralno obvezujuće, rekao je, ali i dodao da politički krugovi u Crnoj Gori koji su pokrenuli obilježavanje imaju najmanje prava govoriti o Jasenovcu jer se, kako tvrdi, identificiraju s četničkim nasljeđem i negiraju genocid u Srebrenici. Prema njegovim riječima, ti krugovi ne iskazuju stvarni pijetet prema žrtvama, nego djeluju prije svega u interesu svojih politika, čiji je cilj pogoršati odnose između Hrvatske i Crne Gore te nanijeti štetu proeuropskim i procrnogorskim snagama.
Grlić Radman ponovio je da se Crna Gora mora suočiti s mračnom prošlošću devedesetih, tijekom koje su njezini državljani sudjelovali u napadima na Dubrovnik te, kako je rekao, pljačkali, ubijali i odvodili civile u logor Morinj. Također je podsjetio da su dobrosusjedski odnosi jedno od temeljnih načela Europske unije poručivši da Crna Gora mora dokazati da je istinski predana članstvu u EU.
Nakon usvajanja rezolucije, hrvatsko Ministarstvo vanjskih i europskih poslova uputilo je prosvjednu notu Crnoj Gori te nepoželjnima proglasilo Andriju Mandića, zastupnika Milana Kneževića i potpredsjednika vlade Aleksu Bečića. Mandić i Knežević povezani su sa strankama nekadašnjeg proruskog Demokratskog fronta, na čiju je inicijativu rezolucija i donesena.
