Podaci Porezne uprave za prvi kvartal 2026. pokazuju osjetno hlađenje tržišta nekretnina u Hrvatskoj, uz sve izraženiju podjelu između kontinentalnog i obalnog dijela zemlje. Ukupan broj kupoprodaja pao je za 12,9 posto, odnosno s 26.909 transakcija u istom razdoblju prošle godine na 23.444 ove godine, prenosi Opereta.
Pad aktivnosti posebno je vidljiv na kontinentu, gdje je u Zagrebu zabilježeno smanjenje od 21,4 posto, dok je u Varaždinskoj županiji promet nekretninama potonuo za čak 60,1 posto. Značajniji pad bilježe i slavonske te središnje županije. Istodobno, obalni dio Hrvatske ide u suprotnom smjeru – Zadarska županija bilježi rast od 17,5 posto, Splitsko-dalmatinska 22,3 posto, a Dubrovačko-neretvanska 14,1 posto. Takvi trendovi potvrđuju sve jasnije razdvajanje tržišta na dva segmenta – kontinentalni, koji je pod pritiskom, i obalni, koji i dalje raste zahvaljujući snažnoj investicijskoj potražnji.
Broj kupnji stranih državljana također je pao, i to za 13,6 posto, no struktura kupaca ostala je gotovo nepromijenjena. Najaktivniji su i dalje državljani Slovenije, Njemačke i Austrije, uz kupce iz Bosne i Hercegovine i Češke, koji zajedno čine više od dvije trećine strane potražnje. Iako kupuju manje nego ranije, upravo te skupine i dalje dominiraju tržištem.
Prema vrsti nekretnina, najviše se trgovalo kombiniranim objektima poput kuća s okućnicom ili stanova s garažom, koji čine gotovo trećinu svih transakcija. Slijede poljoprivredna zemljišta, stanovi i apartmani te građevinska zemljišta. Većina kategorija bilježi pad, posebno kuće, dok su poslovni prostori među rijetkima u porastu.
Unatoč padu ukupne aktivnosti, struktura tržišta ostaje stabilna – ne mijenja se što se kupuje, već koliko se kupuje. Stručnjaci ističu da su kupci danas oprezniji i informiraniji, dok prodavatelji sve češće moraju prilagođavati cijene realnim tržišnim uvjetima. To otvara više prostora za pregovore i racionalnije odluke kupaca, dok investitori sve veći naglasak stavljaju na kvalitetu projekata i atraktivnost lokacije.
