Očekuje se iznadprosječna sezona: Ove promjene na Arktiku osjetit će se i u Europi, evo što se sprema

Na Arktiku je zabilježen značajan manjak morskog leda. Prema posljednjim podacima, sredinom travnja dosegnut je drugi najniži opseg leda u povijesti mjerenja, a očekuje se da će razvoj Super El Niña na sve još dodatno utjecati, navodi Severe Weather Europe. Morski led na Arktiku ima svoj sezonski ciklus - sezona topljenja obično počinje krajem ožujka i traje duboko u rujan, kada doseže svoj godišnji minimum, prije nego što se ponovno počne smrzavati u listopadu. Ove se godine pak bilježi velika razlika u odnosu na lani te posebno u odnosu na protekla desetljeća. Uz to, volumen morskog leda niži je nego prošle godine i očekuje se da će dosegnuti znatno niži vrhunac nego u nekoliko posljednjih godina.

Svemu bi mogao doprinijeti nadolazeći El Niño, za kojeg se vjeruje kako bi mogao prerasti u Super El Niño. Naime, na vremenski sustav utječe ENSO (El Niño Southern Oscillation). To je područje ekvatorijalnog Tihog oceana koje se mijenja između toplih i hladnih faza. Obično dolazi do promjene faze u razdoblju od oko jedne do tri godine. Oceanske anomalije ne donose samo glavni utjecaj na globalno vrijeme, već mogu ukazati i na promjene u globalnom vremenskom sustavu. Hladna ENSO faza zove se La Niña, a topla faza El Niño. Svaka od njih ima različit utjecaj na tlak i vrijeme. ENSO prelazi između faza pod utjecajem tropskih pasatnih vjetrova. Oni su stabilni i postojani, a obično pokreću ili zaustavljaju određenu fazu. Super El Niño razlikuje od normalnog jer zagrijavanje u Tihom oceanu postaje intenzivnije, što rezultira još jačim utjecajem na globalno vrijeme. El Niño se pojavljuje svakih nekoliko godina, no Super El Niño tek jednom u desetljeću ili rjeđe. 

Prema novim analizama površine, u glavnoj ENSO regiji nestaju hladne zone, a središnje i istočne zone očekuju pojačano zagrijavanje u sljedećim tjednima. Zbog pomaka u globalnim obrascima tlaka, utjecaj će se osjetiti na arktičkom morskom ledu. Vrhunac sezone topljenja leda je u rujnu te se tada doseže najniži opseg. Tijekom prošlih Super El Niña, topliji zrak stizao je u zapadne i središnje dijelove Arktika. Istodobno, na istočnoj strani Arktika bilježio se hladniji protok. Prema aktualnim prognozama, očekuje se iznadprosječna sezona topljenja na većem dijelu Arktika. To je posebno izraženo u vanjskim područjima koja su u posljednjih nekoliko godina većinom doživljavala potpuno topljenje.

Niži opseg arktičkog leda utječe na zimsko vrijeme iznad Sjedinjenih Američkih Država, Kanade i Europe. Naime, kao jedan od ključnih elemenata te veze Severe Weather Europe navodi stratosferski polarni vrtlog. Polarni vrtlog naziv je za zimsku cirkulaciju nad sjevernom polutkom. Dijeli se na gornji (stratosferski) i donji (troposferski) dio. Polarni vrtlog prolazi kroz oba sloja, ali s različitom snagom, oblikom i utjecajima. Jak polarni vrtlog može zadržati hladniji zrak u polarnim regijama, sprečavajući njegovo kretanje. To obično stvara blaže uvjete za veći dio SAD-a, Europe i drugih područja srednje širine. Slabi polarni vrtlog, s druge strane, donosi hladno vrijeme. Sam poremećaj obično nastaje zbog porasta tlaka i temperature u stratosferi, odnosno stratosferskog zagrijavanja.

Analizom tlaka tijekom zima sa Super El Niñom utvrđeno je kako je polarni vrtlog slabiji, što je jedan od poremećaja koji može utjecati na vrijeme niže u atmosferi. Godine s najnižim opsegom leda povezuju se uz topliju stratosferu, čime se povećava vjerojatnost stratosferskog zagrijavanja i poremećaja polarnog vrtloga. Odnosno, niski opseg morskog leda u kombinaciji s El Niñom može izazvati reakciju polarnog vrtloga - čineći ga slabijim što može rezultirati hladnijom zimom u Kanadi, Sjedinjenim Američkim Državama i Europi.