Njemačka mora dosegnuti svoj vrhunac i zbog toga mora rušiti birokratske barijere. Bio je to jedan od glavnih zaključaka jučerašnjega govora njemačkog kancelara Friedricha Merza u Stuttgartu na konvenciji vladajuće Kršćansko-demokratske unije (CDU). Drugi zaključak koji je kancelar iznio također je odjeknuo: Njegova stranka desnog centra i dalje odbija ući u bilo kakvu koaliciju ili savezništvo s radikalno desnom Alternativom za Njemačku (AfD). Merz je kancelar od svibnja 2025., u koaliciji s manjinskim partnerima iz Socijaldemokratske partije (SPD).
Njemačkim medijima poglavito je bilo zanimljivo to što je na konvenciju došla i bivša kancelarka Angela Merkel, koja je prvi put posjetila neki politički skup od umirovljenja 2021. godine. Ona s Merzom dijeli istu stranku, ali zapravo ih mnogo više toga razdvaja nego spaja. Ona je predstavnica centrističkog krila stranke, dok je Merz ipak konzervativniji, i njih dvoje mnogo su češće bili rivali nego saveznici unutar stranke. Prije Merzova govora kancelar i bivša kancelarka u dvorani su pred svima razmijenili i nekoliko riječi, ali Merkel nije održala govor.
"Bilo bi mnogo bolje da je Friedrich Merz izrazio dobrodošlicu Angeli Merkel na pozornici ispred 1001 delegata", napisao je portal Focusa. Novinari Bilda ustvrdili su pak kako je Merkel pozorno slušala Merzov govor, ali je povremeno "izgledala kao da je pomalo skeptična". Sama prisutnost bivše kancelarke, koja je 16 godina bila na čelu njemačke vlade, na konferenciji svoje stranke bila je velika vijest u tamošnjoj javnosti.
Još prije početka konferencije Bild je objavio jednu od glavnih programskih točaka koju CDU planira implementirati tijekom ovoga Merzova mandata – opće smanjenje birokracije u cijeloj zemlji. Savezna vlada planira uvesti dvogodišnji moratorij na birokraciju, pišu te njemačke novine. To konkretno znači da se neće moći donijeti nijedan zakon koji bi donio dodatni birokratski teret za građane, lokalnu upravu ili građane. Tijekom svojega govora kancelar je ustvrdio da su "zlonamjerna insinuacija" optužbe na njegov račun da on "smatra Nijemce lijenima".
– U Njemačkoj ljudi naporno rade. Mi smo zemlja ljudi koji ostvaruju i uspijevaju. No, birokratske zapreke smanjuju našu produktivnost – rekao je Merz i dodao da se to mora promijeniti. Previše je regulacija i zakona koji paraliziraju ekonomiju. Jedan je od glavnih ciljeva kancelara restrukturiranje socijalne države.
– Moderna država blagostanja stvara više poticaja, a manje zabrana – rekao je šef njemačke vlade. S druge je strane govorio o teretu koji visok državni dug predstavlja Berlinu. Opisao je i kako vidi svoju ulogu kancelara.
– Ne želim samo biti umjeren. Želim nas poticati, motivirati za vrhunski učinak. Njemačka mora dosegnuti najviše ciljeve ili nećemo moći ostvariti ono što smo planirali učiniti – rekao je Merz. Isto se tako obvezao da će podržati dosadašnju neformalnu praksu svih njemačkih centrističkih stranaka koje odbijaju surađivati s krajnje desnim AfD-om.
– Nećemo dopustiti da ljudi iz takozvane Alternative za Njemačku unište našu zemlju. Zato s punim uvjerenjem kažem: ta stranka ne može biti partner CDU-a – rekao je Merz. Zbog nacističke prošlosti, odnos prema krajnjoj desnici najosjetljivije je pitanje njemačke politike. S druge strane, AfD demantira bilo kakve simpatije prema nacizmu, a odluku svih drugih stranaka da ne surađuju s njim tumači kao "uvredu birača" i suzbijanje demokracije. Prema anketama, Merzov CDU i AfD na vrhu su poretka stranaka po rejtingu. CDU ima podršku 26% birača, dok je AfD na 25%, prema nedavnom istraživanju koje je objavio tamošnji RTL.
Ista anketa pokazuje da su Nijemci općenito nezadovoljni radom Merza. Manje od četvrtine ispitanika reklo je da podržavaju njegov rad, dok mu je čak 75% njih okrenulo palac dolje. Valja naglasiti da je čak i na početku svojeg mandata Merz imao podršku samo 40% Nijemaca, što je bila prilično niska razina povjerenja za političara koji tek započinje s upravljanjem zemlje. Prošla vlada u kojoj su socijaldemokrati bili okosnica vlasti također je bila nepopularna, a stalni niski rejting praktički svih političara pokazuje razmjere problema, naročito ekonomskih, s kojima se zemlja suočava.
