Više od trećine svih oglasa u blizini škola su oglasi za hranu i bezalkoholna pića, a skoro polovica tih oglasa odnosi se na bezalkoholna pića, slatkiše, slane grickalice i pekarske proizvode. Gotovo svaki treći oglas (29,1%) odnosi se na proizvode s visokim udjelima masti, zasićenih masti, šećera i/ili soli, a tek oko četvrtine na sadržava mliječne proizvode, voće, povrće i mahunarke, koji imaju povoljniji nutritivni profil i važni su za zdravlje djece, pokazalo je istraživanje HZJZ-a i UNICEF-a o izloženosti djece oglašavanju i marketinškom komuniciranju hrane i bezalkoholnih pića na putu prema i iz osnovne škole.
Više od polovice (52,4 %) spornih oglasa oko škola nije usklađeno s kriterijima za oglašavanje hrane i bezalkoholnih pića Svjetske zdravstvene organizacije, odnosno vrijednostima koje pomažu u procjeni nutritivnog sastava proizvoda i donošenju odluke o primjerenosti oglašavanja djeci. S kriterijima SZO nije bilo usklađeno 5 od 6 oglasa za slatke proizvode i slane grickalice, 3 od 4 oglasa za bezalkoholna pića i napitke te 4 od 5 oglasa za prerađeno meso, perad, ribu i slične proizvode. Za 32,2% oglasa nije bilo moguće procijeniti usklađenost s kriterijima zbog nedostatka dostupnih nutritivnih podataka o proizvodima, a samo je 15,4% oglasa usklađeno s kriterijima SZO.
Trenutno u Hrvatskoj Zakon o elektroničkim medijima predviđa dobrovoljni kodeks ponašanja kojim bi se uredile audiovizualne komercijalne komunikacije hrane i bezalkoholnih pića s visokim udjelom masti, šećera i/ili soli. - Prema rezultatima istraživanja "Europska inicijativa praćenja debljine, Hrvatska", svaki treći osmogodišnjak, njih 36,1% u Hrvatskoj živi s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom. Hrvatska je po ovom rezultatu u samom vrhu Europe, zauzima četvrto mjesto iza Cipra, Italije i Grčke. To je ozbiljan javnozdravstveni problem i ekonomski izazov. Ujedno, to je i velika prijetnja dugovječnosti budućih generacija s obzirom na činjenicu da se debljina može povezati s padom očekivanog trajanja života od 3,5 godine do 2050.. Ulaganje u prevenciju debljine u djece mora biti prioritetno pitanje - ukazuje prof. Sanja Musić Milanović, voditeljica Službe za promicanje zdravlja u HZJZ-u i Referentnog centra Ministarstva zdravstva za promicanje zdravlja.
Prema podacima iz Europske inicijative praćenja debljine u djece svako treće dijete osnovnoškolske dobi u Hrvatskoj živi s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom, što predstavlja velik javnozdravstveni izazov. Uz dugoročne posljedice na tjelesno zdravlje, debljina ugrožava mentalno zdravlje i psihosocijalni razvoj djece. Brojna istraživanja pokazuju da izloženost djece oglašavanju i marketinškom komuniciranju hrane i bezalkoholnih pića s visokim udjelom masti, šećera i/ili soli utječe na povećan unos takvih proizvoda te povećava rizik od prekomjerne tjelesne mase i debljine.
Prof. Musić Milanović podsjetila je da se na međunarodnoj razini već niz godina ističe važnost reguliranja marketinga hrane i bezalkoholnih pića s visokim udjelima masti, šećera i/ili soli usmjerenog prema djeci. Rezultati ovog istraživanja pokazuju da djeca na putu do škole najčešće vide oglase za hranu i bezalkoholna pića, koja su sa 38,3 % najzastupljenija vrsta oglašavanih proizvoda. Među oglasima za hranu i pića, njih 28,3 % su za bezalkoholna pića, a 20,5 % za slatke proizvode.
- U ovakvim okruženjima djeca donose prehrambene odabire u skladu s poticajima kojima su okružena. Takvi odabiri predstavljaju odraz utjecaja marketinga, a negativno utječu na zdravlje. Vjerujemo da će ovo istraživanje pokrenuti pozitivno djelovanje svih uključenih i doprinijeti jačanju multisektorske suradnje. Zajednički možemo pokušati mijenjati trendove i početi stvarati okruženja koja potiču zdravije izbore i koja će doprinijeti očuvanju zdravlja djece - istaknula je.
Luisa Brumana, predstojnica Ureda UNICEF-a za Hrvatsku, također je izrazila zabrinutost zbog snažne izloženosti djece oglašavanju hrane niske nutritivne vrijednosti, koja doprinosi debljini te ugrožava njihovo zdravlje. - Kada uzmemo u obzir oglašavanje izravno usmjereno prema djeci putem mobilnih uređaja, gotovo je nemoguće izbjeći utjecaj oglašavanja na ono što djeca žele jesti i piti. Okruženje koje promiče nezdrave prehrambene navike u djece direktno ugrožava dobrobit djece. Djeca imaju pravo odrastati u okruženju koje podržava njihovo zdravlje, a jedna od ključnih strategija za stvaranje takvog okruženja jest uređenje marketinga hrane i pića, s posebnim fokusom na zaštitu djece. Zdravlje djece mora biti u središtu donošenja odluka, uz prepoznavanje dugoročnih zdravstvenih i ekonomskih koristi takvog pristupa - naglasila je Luisa Brumana.
