Doprinosi za socijalno osiguranje u Njemačkoj mogli bi u sljedećem desetljeću dosegnuti rekordne razine, upozorava nova studija Instituta IGES, izrađena za zdravstveno osiguranje DAK-Gesundheit. Prema projekcijama, ukupna stopa doprinosa za zdravstveno osiguranje, dugotrajnu skrb, mirovinsko i osiguranje za slučaj nezaposlenosti mogla bi se do 2035. godine približiti granici od 50 posto, što bi za milijune radnika značilo osjetan pad neto prihoda, piše Fenix.
Na primjer, uz bruto plaću od 4.000 eura, čak bi polovica tog iznosa mogla odlaziti na socijalna davanja. Već iduće godine očekuje se novo povećanje doprinosa za zdravstveno osiguranje, s trenutačnih 17,7 na oko 18,3 posto, dok bi do 2033. godine ta stopa mogla premašiti i 20 posto.
Pod pritiskom je i sustav osiguranja za dugotrajnu skrb, gdje bi doprinosi mogli porasti s današnjih 3,8 na 4,1 posto već 2027., a potom i na 5 posto do 2033. godine. Mirovinski doprinosi zasad bi trebali ostati stabilni na 18,6 posto, no zbog nepovoljnih demografskih trendova očekuje se njihov rast na oko 21 posto do 2035. Istodobno bi se doprinos za osiguranje za slučaj nezaposlenosti mogao povećati s 2,6 na 3,4 posto.
Razlozi za takav rast su višestruki. Već 2027. godine istječu savezni zajmovi kojima je vlada dosad podupirala sustav socijalnog osiguranja, dok troškovi istodobno nastavljaju rasti - samo u zdravstvenom sustavu procjenjuje se povećanje rashoda od 6,8 milijardi eura zbog viših troškova liječenja.
Autori studije upozoravaju da postojeće financijske mjere vlade neće biti dovoljne za dugoročno smanjenje doprinosa, dok osiguravatelji sve glasnije upozoravaju na probleme s održivošću sustava. DAK stoga poziva na trofazni stabilizacijski pakt, uključujući ograničavanje rasta rashoda u skladu s prihodima te smanjenje PDV-a na lijekove s 19 na sedam posto, čime bi se moglo uštedjeti oko 5,3 milijarde eura.
Time bi nekada obećano socijalno jamstvo, prema kojem ukupni doprinosi ne bi smjeli prelaziti 40 posto, moglo postati nedostižno. Već 2027. godine očekuje se da će doprinosi dosegnuti 43,6 posto, dok bi u najgorem scenariju do 2035. mogli narasti i na 53,7 posto, ostavljajući radnicima sve manji dio plaće na raspolaganju.
