Evo kome se sada u Hrvatskoj isplati benzinac, a kome auto na struju

Iz Europske komisije sredinom tjedna pristiglo je priopćenje o novom sporazumu prema kojem automobilski proizvođači za deset godina neće morati ispuniti stopostotno smanjenje emisija CO₂ kod novih vozila. Podsjetimo, prvobitno je planirana potpuna zabrana automobila s unutarnjim izgaranjem od 2035. godine. Trebali su opstati samo električni automobili, a autoindustrija bila je zbog toga na rubu samoubojstva. Nije da oni ne razvijaju električne aute. Razvijaju ih već godinama. Više nema automobilske marke bez električnog i hibridnog modela. Čemu onda očajavanje? Kao i sve druge novouvedene tehnologije, i električni su auti još uvijek osjetno skuplji od benzinaca i dizelaša, ponajviše zbog još uvijek skupih baterija. Dakle, nemaju svi koji bi htjeli kupiti automobil financijske mogućnosti odabrati baš auto na struju. U prilog električnim automobilima ne ide ni činjenica da su najisplativiji kad ih se puni noću, kad je struja jeftinija, što iz igre izbacuje građane koji ne stanuju u kućama ili u stanovima u kojima im infrastruktura dopušta da automobil navečer napoje jeftinom strujom. Jer, punjenje na javnim punjačima trošak vožnje električnog automobila izjednačava s onim korištenja vozila na benzin ili dizel, a punjenje na brzim javnim punjačima tu priču čini još skupljom. S druge strane, oni koji mogu kod kuće navečer napuniti električni automobil imaju dobitnu kombinaciju. Ekološki su savjesni i štedljivi. Koriste li pritom taj automobil većinom u gradskoj i prigradskoj vožnji, bit će sretni vlasnici automobila koji ne emitira ugljični dioksid, jeftiniji je za održavanje, a za njegovu vožnju potroše malo. Oni koji trebaju auto na duže rute, u svijetu električnih vozila morat će birati (skupljeg) električara s većim dosegom ili promijeniti način na koji promišljaju putovanja, primarno zbog zaustavljanja radi punjenja automobila.

Uglavnom, već je iz ovoga vidljivo da ne živimo svi na isti način i u istim uvjetima pa i ne možemo svi prigrliti istu tehnologiju. Stoga je prosječan vozač informaciju o odgodi potpune zabrane benzinaca i dizelaša od 2035. dočekao s veseljem. No prije nego što otvorite šampanjac, moramo nešto razjasniti. Odgoda ne znači da će sve ostati kao i dosad, jer neće. Promjene će nastupiti od 2035. Postignuti sporazum odnosi se na deset posto CO2 emisije. Proizvođači neće morati do 2035. prosječnu emisiju svih automobila u svojoj ponudi svesti na nulu, već će je moći smanjiti ‘samo’ za 90%. Deset posto može ostati, ali se tih deset posto mora kompenzirati korištenjem e-goriva. Dakle, goriva budućnosti kojeg još uvijek nema svugdje, a ni cijena mu nije zanemariva. Stavimo ga stoga zasad na stranu. Kako se uklopiti u ovih legalnih deset posto? S današnjom tehnologijom, uz potpuno električne automobile koji u gamu pojedinog proizvođača donose nula grama CO2, tu bi mogli ‘uklizati’ plug-in hibridi – uz uvjet da ih njihovi vozači zaista i voze onako kako je proizvođač zamislio. Odnosno, da svakodnevno pune bateriju te da se na struju voze u gradskim i prigradskim uvjetima, dok će se na autocesti i u situacijama poput pretjecanja aktivirati i benzinac ili dizelaš, ovisno što je već ugrađeno u konkretan PHEV model. To su opcije koje će vozači razmatrati 2035., uz ono što će se u tih deset godina pred nama novoga pojaviti. No što je za hrvatskog vozača najpametnije danas?

Automobili se ne kupuju svake godine. Njih pažljivije biramo da bismo ih koristili što dulje. Za koji se tip pogonskog sklopa danas u Hrvatskoj odlučiti? Kao dio Europske unije, Hrvatska je obvezna usvojiti i primjenjivati sve izglasano na razini EU. Električni automobili ostaju temelj EU politike mobilnosti, iako bi većina naših vozača najradije ostala u benzincima i dizelašima. Hoće li to u Hrvatskoj biti moguće? Ne kao danas, ali ta tehnologija neće biti ni zabranjena. Proizvođači će ih i nakon 2035. moći ponuditi tržištu, ako njihov CO2 kompenziraju preostalom električnom gamom, i/ili ako će zbog njih plaćati penale. To će se odnositi samo na nova vozila. Građani koji prije 2035. kupe benzinski ili dizelski automobil moći će ga i dalje voziti. Vjerojatno će se ipak suočiti s nekim ograničenjima, poput zabrane ulaska neelektričnim autom u središte grada. Hrvatska je jedna od zemalja s najsporijim priljevom električnih automobila u EU, s 1,8% udjela EV-a u novim registracijama. Da je na snazi ostao prvobitni plan EU, Hrvatska bi to teže podnijela nego zemlje s visokim udjelom strujića u svom voznom parku. Od stroge se zabrane odustalo, pa će hrvatski kupac moći birati između benzinskih, dizelskih, hibridnih i EV modela sve dok proizvođači te modele budu htjeli nuditi. Za one koji sada razmatraju kupnju novog automobila, električni im je cjenovno dostupan, ali u dilemi su zbog ukupne isplativosti, analizirali smo koliko bi koštala godišnja vožnja benzinca, dizelaša, plug-in hibrida i električnog auta, uz hrvatske cijene energenata. Uz pretpostavku godišnje kilometraže od 15.000 km i hrvatskih cijena servisa, računali smo i na prosječnu cijenu benzina od 1,55 €/l, dizela od 1,45 €/l te struje za koju prilikom kućnog punjenja valja dati 0,13–0,15 €/kWh, odnosno 0,35–0,45 €/kWh na javnim punionicama. Uz potrošnju od 17 kWh/100 km, 70% punjenja odrađenog kod kuće i 30% na javnim punionicama, te s uračunatih 200 eura za održavanje, na električni auto godišnje će trebati potrošiti ukupno 850–900 €. Početna cijena je najveća, ali operativni trošak je najniži.

Benzinac (primjerice 1,5 TSI) u prosjeku troši 6,8 l/100 km, a na gorivo godišnje treba dati oko 1580 €. Uz još 500-600 eura za servis i sitne popravke, godišnji trošak korištenja dolazi do 2100 €. Dizelski automobil (2,0 TDI; 5,2 l/100 km) godišnje će potrošiti oko 1130 eura goriva, uz 650-750 eura troška na servise. Dakle, ukupno je na cca 1850 €. Pri izračunu godišnjih troškova korištenja plug-in hibrida ključna je stvar puni li mu vozač bateriju ili ne puni. Ako se puni redovito, uz 60–80% vožnje na struju, ukupni godišnji trošak je oko 1300 eura (struja i gorivo 700-850 €, servisi oko 500 €). Ako se baterija ne puni redovito, godišnji trošak skače na 2000 €. Kome se, dakle, sada isplati kupnja kojeg tipa pogona? Vozačima koji imaju kuću, odnosno garažu pa auto imaju gdje puniti u razdoblju jeftinije struje, električni je auto dugoročno najjeftiniji. Onima koji stanuju u zgradi, bez mogućnosti da pune automobil u garaži zgrade ili na poslu, plug-in hibrid ili učinkoviti benzinac bolja su opcija. A vozačima koji prelaze puno kilometara, primarno na autocesti, dizelaš je i dalje racionalan izbor.