Prije nešto više od 500 milijuna godina, život na Zemlji naglo je ubrzao. Iz jednostavnih jednostaničnih organizama razvila su se složena, višestanična bića. Tijekom kambrijske eksplozije pojavila se čitava galerija neobičnih i fascinantnih stvorova, među njima petooki opabinia i bodljikava pužolika wiwaxia. Znanstvenici već dugo smatraju da su nagli skokovi razine kisika u atmosferi i oceanima pogurali tu raznolikost, ali nije bilo jasno što je te oscilacije pokretalo, prenosi Guardian. Novo istraživanje sada upućuje na to da je uzrok možda bio – sama Zemljina orbita.
Koristeći klimatski i biogeokemijski model, znanstvenici su proučili kako periodične promjene u Zemljinom kruženju oko Sunca utječu na količinu sunčeve energije koja dopire do našeg planeta. Otkrili su da se promjene u toj energiji, koje se događaju svakih dva do tri milijuna godina, precizno poklapaju s usponima i padovima zabilježenih razina kisika.Kako pišu u časopisu Geophysical Research Letters, promjene u sunčevoj energiji dovodile su do klimatskih pomaka koji su mijenjali intenzitet trošenja kopnenih površina, osobito na visokim geografskim širinama. Faze ubrzanog trošenja oslobađale su velike količine hranjivih tvari u oceane, poticale fotosintezu i povećavale razinu kisika – što je pak pokretalo brze evolucijske procese. Slične orbitalne promjene događale su se i u drugim razdobljima, no samo je kambrij imao „sve sastojke“ potrebne za tako izniman evolucijski procvat.
