Ova će godina nesumnjivo biti još jedna u kojoj će razvoj znanosti biti snažan u brojnim njezinim granama, a istraživanje svemira također je jedno od znanstvenih područja u kojima se očekuje veliki napredak. Trebala je ovo biti godina u kojoj će početi nastavak misije Artemis, sveobuhvatnog američkog programa povratka čovjeka na Mjesec. Ipak, velike promjene koje svijet prolazi utječu i na američko gospodarstvo te na ambicije najveće sile u svijetu vezane za istraživanja i nova osvajanja svemira. Tako je drugi dio misije Artemis odgođen za sljedeću godinu, no ta misija ipak označava kako će izgledati novi put na Mjesec, bilo da noga onoga koji na njega kroči ponovno bude američka ili kineska, ili čak možda europska ili japanska. Profesor Goran Hudec vjerojatno je najveći stručnjak u astronautici u nas, koji se svojim entuzijazmom i znanjem o istraživanju svemira proslavio već s 19 godina, u bivšoj državi, kada je postao nacionalnom zvijezdom zahvaljujući nastupu u kviz-emisiji “Znaš, znam”. Završio je od tada Fakultet elektrotehnike i računarstva, mirovinu zaslužio u profesuri na Tekstilno-tehnološkom fakultetu u Zagrebu, a u međuvremenu bio i jedan od osnivača SFeraKona, najstarije hrvatske konvencije znanstvene fantastike. U međuvremenu je bio i najstariji hrvatski Ironman, a do 62. godine popeo se i na 19 vulkana. Čini nam se da zanimljivijeg sugovornika za svemirsku temu nismo mogli pronaći, a našu neobično brzu komunikaciju počeli smo pitanjem koliko su uopće realne projekcije povratka čovjeka na Mjesec u sljedećih pet godina.
