Izumitelj Interneta pozvao ljude da se uzdignu i vrate moć od tehnoloških kompanija

Prvi Web Summit održan je u Dublinu 2009. godine, a 2016. preselio se u Lisabon, gdje se ove godine preko 71.000 posjetitelja okupilo da čuje poznate govornike iz svijeta tehnologije, biznisa, medija i zabave, a preko 5.000 startupova se predstavilo potencijalnim investitorima i klijentima.

Nekoliko dana prije početka ovogodišnjeg izdanja stiglo je upozorenje o nestašici slotova za slijetanje privatnih aviona na lisabonskom aerodromu. Gosti, pogotovo oni s većim avionima, mogli su naći opcije za slijetanje samo na aerodromima više od dva sata od Lisabona, od kojih su neki čak u Španjolskoj. Preporuka organizatora bila je da se u Lisabon dođe - komercijalnim letom. Dok se u isto vrijeme u “obližnjem” Brazilu održava COP30, jasno je da klimatske promjene više nisu prioritet ni vlada, ni korporacija. Drugog dana Web Summita, Portugal je pogodila oluja Claudia, donijevši sa sobom nesvakidašnju količinu kiše, a u nekim dijelovima zemlje poplave i nestanak struje. 

Iako je ogromna količina sadržaja organizirana prema industrijama (marketing, fintech, zdravlje, trgovina itd), maltene nijedan nastup nije moga proći bez spomena trenutno goruće teme ne samo u tehnološkom svijetu, a to je umjetna inteligencija (AI). Kako će uticati na kompanije, a kako na ljude? Je li ovo prilika za čovječanstvo, ili pak prijetnja bez presedana? Hoće li se ogromne investicije ikada isplatiti ili će AI balon puknuti i uzrokovati ekonomsku krizu još veću od one iz 2008. godine? 

Kao što je svijet u kojem živom polariziran, tako se i u tehnološkoj zajednici mišljenja i stavovi o umjetnoj inteligenciji mogu podijeliti u dva ekstrema. S jedne strane imamo AI entuzijaste koji propovijedaju o inovacijama (i uštedama) koje će ova tehnologija donijeti. Brad Smith, predsjednik kompanije Microsoft, rekao je da budućnost pripada onima koji koriste AI i da su među prvih petnaest zemalja polovica europske. Ono što treba brinuti je velika AI podjela, odnosno podjela između onih koji imaju i nemaju pristup ovoj tehnologiji, uzrokovana time što određeni dijelovi svjetske populacije nemaju ni struju, ili nemaju internet ili naprosto nemaju nužne digitalne vještine. Microsoft ima rješenja za sve ove probleme, ali apelira kako na kompanije tako i na vlade zemalja da se uključe u kreiranje adekvatnog ekosistema obrazovanja za AI pismenost. 

S druge strane imamo glasove upozorenja koji nam AI predstavljaju kroz prizmu pojedinca i u kontekstu novog geopolitičkog poretka. Cory Doctorow, autor i aktivist, trenutno najpoznatiji kao tvorac izraza “enshittification” koji je kreirao kako bi opisao degradaciju u kvaliteti online platformi, tvrdi da je trenutna razina investicija u AI neodrživa i da će nam se ubrzo obiti o glavu. Upozorava da kompanije jedva čekaju da otpuste radnike i da su lakovjerne kad je u pitanju bilo kakva tehnologija koja će im na ovaj način ostvariti uštedu. Čak ni u Silicijskoj dolini nitko nije siguran, jer su tamo zaposleni propustili priliku da stvore sindikat dok je potražnja za njima bila velika, a takozvana “gig” ekonomija je sada omogućila kompanijama da zaposlene tretiraju kao izvođače radova. To što radite za tastaturom ne štiti vas od mogućnosti da i vi jednom pišate u bocu, slikovito upozorava Doctorow, aludirajući na uvjete u kojima rade zaposleni u Amazonovim skladištima. Iako se Europa trudila kreirati pravila i ograničenja u razvoju ove tehnologije, Amerika je AI utrku pretvorila u ekonomsko oružje pa se svaki pokušaj razbijanja monopola “big tech” kompanija završava nametanjem tarifa na europske proizvode.

Sir Tim Berners-Lee, poznat kao izumitelj interneta, pozvao je pojedince da se uzdignu i vrate moć od velikih tehnoloških kompanija. Tvrdi da se nalazimo na egzistencijalnoj prekretnici i da je potrebno da ponovo izgradimo internet s pravim vrijednostima, koji je dobar za pojedinca. Kompanije se slijepo utrkuju jedne protiv drugih, bez koordinacije, a sve zbog toga jer platforme koje postoje znaju da su u velikom problemu. Ako LLM-ovi (large language model) imaju veći utjecaj na naše odluke o kupovini od brendova, to će pretvoriti trenutno najveće platforme za oglašavanje poput Mete, Googlea i Amazona u skladišta i centre za distribuciju. Individualni digitalni suverenitet je ono što će nam dati neku vrstu kontrole nad onim čime hranimo LLM-ove ili barem jedan dodatni sloj između naših podataka i njih, koji su nezasitni kad su podaci u pitanju. Na kraju, zaključio je Sir Tim, ne možemo očekivati da neko drugi učini to za nas; odgovornost je na svakom pojedincu.

Postoji i nešto što se može nazvati srednjom strujom, “da, ali”-sti koji vjeruju da je AI dobar alat ako se pravilno upotrijebi. Među njima je bivša teniska prvakinja Maria Sharapova koja kroz partnerstvo s kompanijom IBM pokušava učiniti tenis zanimljivijim i inkluzivnijim. Naime, post-meč statistike, koje su ranije bile rezervirane samo za najatraktivnije dvoboje, sada su dostupne za sve igrače, za mečeve i na petnaestom terenu Wimbledona, što omogućuje ljubiteljima tenisa da postanu studenti sporta. S druge strane sportaši s više podataka mogu poboljšati svoje instinkte i donositi pametnije odluke, kao i optimizirati vrijeme oporavka poslije meča. Glumci Joseph Gordon-Levitt i Scott Eastwood smatraju da je umjetna inteligencija dobra alatka ako se koristi da demokratizira pristup rađenju filmova i ako su svi autori na adekvatan način kompenzirani. Holivudski studiji se tuže s tehnološkim kompanijama oko intelektualnih prava, ali su također oni koji odlučuju tko se može baviti filmom te u tom smislu ovi alati na neki način vraćaju moć pojedincu.

AI može halucinirati, nije uvijek pouzdan, a njegove preporuke i savjeti mogu ozbiljno ugroziti vulnerabilne osobe. Zato je bitno da postoje jaki i pouzdani mediji koji plasiraju provjerene informacije i stoje iza onoga što napišu. Posebnu prijetnju takvim medijima u zadnje vrijeme predstavlja predsjednik Donald Trump koji je proteklog tjedna razmatrao tužbu protiv još jednog medijskog giganta, britanskog BBC-a. 

Cenzura je naravno loša kada su u pitanju mediji, ali možda dobra kada su u pitanju društvene mreže gdje se lako mogu pronaći izuzetno uznemirujući sadržaji. Zato je povlačenje moderacije sadržaja kompanije Meta uzrokovalo burne reakcije. Alex Schultz, CMO Mete, na pitanje o sastancima Marka Zuckerberga s Donaldom Trumpom i naginjanju kompanije prema desnom, izjavio je da se Meta zapravo vraća svojim korijenima i da je čudno bilo kada se Zuckerberg nije sastajao s predsjednicima. Misija Mete je da poveže svijet i sloboda govora je ključni dio toga, a u nekom trenutku su otišli predaleko i počeli cenzurirati. Toga sada više nema. 

Almar Latour, CEO kompanije Dow Jones i izdavač Wall Street Journala, tvrdi da su mediji dosta oslabljeni i da se suočavaju s najvećim pritiscima do sad. U Americi danas postoji čak 40% manje medija nego prije deset godina. Veliki izdavači suočavaju se s dilemom kada tužiti AI kompanije, a kada surađivati s njima. Latour kaže da je najveća vrijednost medija njihov vlastiti sadržaj koji treba braniti i adekvatno naplatiti njegovo korištenje. Sam WSJ ima suradnju s OpenAI-em i tužbu protiv Perplexityja, što govori u prilog tome da je pitanje prava korištenja podataka za treniranje agenata umjetne inteligencije i dalje potpuni divlji zapad. Latour nije htio komentirati Trumpove prijetnje tužbe protiv BBC-a, iako se WSJ suočio s istim problemom prije samo nekoliko mjeseci.

Posebnu pažnju izazvala je Keiley Blair, CEO kompanije OnlyFans koja je najpoznatija po tome što omogućuje monetizaciju sadržaja za odrasle. Ponosno je istaknula da je OnlyFans prva platforma kreirana s idejom o monetizaciji u centru, za razliku od Instagrama, TikToka i drugih gdje kreatori sav sadržaj u startu pružaju besplatno, i da zapravo predstavlja utočište za kreatore koji su marginalizirani drugdje. Sa samo 42 zaposlena OnlyFans generira 7 milijardi dolara prihoda, a striktni uvjeti korištenja s detaljnim procesom verifikacije čine ga sigurnijim za kreatore, tvrdi Blair. Seks je ipak sastavni dio života, kaže ona, i svi gledaju sadržaj za odrasle na internetu, pa zar ne bi bilo lijepo kad bi to radili na ovaj etički način, plaćajući kreatore koji su punoljetni i svojevoljno sudjeluju u tome, a pri tome su adekvatno plaćeni za to?

Zahvaljujući pametnim telefonima dobili smo mogućnost da mjerimo i različite fizičke parametre, što je dovelo do velikog porasta industrije nosive tehnologije. Tom Hale, CEO kompanije ŌURA, proizvođača pametnog prstena koji mjeri parametre poput sna, tjelesne temperature i pulsa, prikazao je na koji način su oni transformirali zdravstvo za krajnjeg korisnika. Biometrijski podaci koje korisnici dobivaju daju im više kontrole nad njihovim zdravljem i više mogućnosti za prevenciju. Govoreći u žargonu društvenih mreža, Oura skuplja sadržaj koji generira sam korisnik o najzanimljivijoj temi na svijetu, a to smo mi sami. 

I u zdravstvu se pojavljuje ideja moći pojedinca koji, sada naoružan povijesnim podacima, može s više sigurnosti tražiti i insistirati na liječničkoj pomoći. Ovo je posebno važno kad su u pitanju žene, čiji su simptomi često umanjeni ili potpuno odbačeni. Muškarcima je pak bitna dugovječnost, način na koji stare, a kroz svoj radar simptoma Oura im pomaže da promijene ponašanje kako bi spriječili pojavu bolesti, bilo kroz promjene životnog stila ili pravovremen odlazak kod liječnika.

Ako i uspijemo maksimizirati svoj životni vijek, suočavamo se s egzistencijalnom krizom koju uzrokuje brz ritam života i činjenica da čak 40 % dana provodimo ispred ekrana. Evan Sharp, osnivač Pinteresta, i Biz Stone, jedan od osnivača Twittera (sada X), imaju rješenje za ovaj problem. Društvena mreža Tangle želi da provedemo manje vremena na drugim društvenim mrežama tako što će nam pomoći da živimo s više namjere i svrhe. Iako još uvijek nije službeno lansirana, ova ‘tehnologija s dušom’ je manifestacija cilja njenih osnivača da skine ljude sa autopilota i na neki način uspori naše zauzete svakodnevice kako bismo uživali u stvarima koje su zaista bitne. 

Naravno, nije sve tako crno. Neki od govornika su naglasili da čovjeka ipak ništa ne može sasvim zamijeniti, na primjer u sportu, i da je umjetna inteligencija samo još jedna vještina koju moramo svladati kako bismo ostali konkurentni na tržištu rada. Imajući u vidu brzinu promjena, to može predstavljati izazov ljudskom mozgu koji nažalost i dalje nema kompjutersku snagu. Jedno je sigurno, a to je da nam regulatori, vlade i razne organizacije neće (na vrijeme) olakšati posljedice ove velike tehnološke revolucije i da samo kroz angažman svakog pojedinca možemo vratiti kakvu-takvu kontrolu nad svojom budućnošću.