| Autor | Objavljeno | Portal | Original |
|---|---|---|---|
| Vijesti SD | 21. prosinca 2025. - 22:51 | Slobodna Dalmacija | Otvori |
Šef NATO-a o Rusiji i Europi: ‘140 milijuna protiv gotovo milijardu, tko ima stvarnu moć? Ali nije u tome problem...‘
SUOČAVANJE S KRIZOM
Europa se, prema ocjeni glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea, nalazi u najsloženijoj sigurnosnoj situaciji od završetka Drugog svjetskog rata. U razgovoru za njemački Bild Rutte je upozorio da se iluzija sigurnosti više ne može održavati te da se mir u današnjim okolnostima ne čuva riječima, nego sposobnošću odvraćanja, prenosi tportal.
U središtu njegovih poruka je jednostavna teza: mir nije rezultat dobre volje, nego ozbiljne pripreme. Saveznici, smatra Rutte, moraju istodobno jačati vlastite obrambene kapacitete i osigurati da Ukrajina ostane vojno sposobna. Upozorava da bi scenarij potpune ruske kontrole nad Ukrajinom dramatično promijenio sigurnosnu arhitekturu Europe i NATO prisilio na još veća izdvajanja nego što su već planirana.
Kao pozitivan primjer navodi Njemačku, koja je u kratkom vremenu značajno povećala obrambeni proračun i preuzela vodeću ulogu u jačanju europske sigurnosti. Ostatak kontinenta, poručuje, mora slijediti taj smjer.
Govoreći o razlozima zbog kojih rat u Ukrajini traje, Rutte ne ostavlja prostor za relativizaciju. Glavnu prepreku miru vidi u ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, kojega opisuje kao lidera spremnog na ogromne ljudske gubitke uz minimalne teritorijalne pomake. Poziva se na procjene prema kojima je Rusija od početka rata imala do 1,1 milijun poginulih i ranjenih, dok su teritorijalni dobici ove godine manji od jednog posto ukrajinskog teritorija.
U intervjuu za Bild detaljno iznosi i okvir sigurnosnih jamstava o kojima se razgovara u slučaju primirja ili mirovnog sporazuma. Prvi stup takvog modela bile bi snažne, moderno opremljene ukrajinske oružane snage. Drugi stup činila bi takozvana „koalicija voljnih“, predvođena Francuskom i Ujedinjenom Kraljevinom, uz sudjelovanje Njemačke i drugih europskih država. Treći, i prema Rutteu ključni, stup ostaju Sjedinjene Države.
Na pitanje o mogućem raspoređivanju europskih trupa u Ukrajini, Rutte potvrđuje da se ta opcija razmatra. Navodi kako su pojedine države već signalizirale spremnost na sudjelovanje, uključujući i slanje vojnika, te da se razrađuju različiti scenariji djelovanja na kopnu, moru i u zraku, iako detalji zasad nisu za javnost.
Za razliku od dijela europske javnosti, Rutte otvoreno brani američkog predsjednika Donalda Trumpa. Smatra da je upravo Trump jedini zapadni lider koji je uspio natjerati Putina za pregovarački stol i koji ima kapacitet prisiliti Moskvu na ozbiljne pregovore. Iako priznaje njegovu impulzivnost, naglašava da SAD ostaje duboko uključen u funkcioniranje Saveza.
Rutte odbacuje i spekulacije o američkom povlačenju iz Europe. Prema njegovim riječima, Washington ima snažan interes za stabilan europski kontinent – zbog sigurnosti Arktika, sjevernog Atlantika i ukupne transatlantske ravnoteže. Američka prisutnost, tvrdi, ostaje i konvencionalna i nuklearna.
Uspoređujući snage, glavni tajnik podsjeća da Rusija ima oko 140 milijuna stanovnika, dok NATO okuplja gotovo milijardu ljudi. Zaključak je da problem nije u kapacitetima, nego u odlučnosti. Vjeruje da europska javnost, uključujući i mlađe generacije koje danas izražavaju otpor prema vojnoj obvezi, razumije ozbiljnost prijetnje te da bi u slučaju izravne opasnosti bila spremna braniti svoje države.
Na kraju razgovora Rutte širi fokus na globalnu razinu, upozoravajući na sve čvršću povezanost Moskve i Pekinga. Smatra da bi eventualna kineska akcija prema Tajvanu mogla biti praćena ruskim pokušajem destabilizacije Europe, zbog čega NATO mora biti spreman suočiti se s više sigurnosnih kriza istodobno, prenosi tportal.