Autor	Objavljeno	Portal	Original
Edita Vlahović ŽuvelaEdita Vlahović Žuvela		Poslovni	Otvori

Dionica domaće građevinske tvrtke u tišini skočila na 67 eura. Odgovor je u mirovincima?

U odnosu na IPO cijenu od 46 eura iz ožujka 2025., vrijednost dionice danas je viša za 46 posto.

Pažnju domaćeg tržišta kapitala posljednjih je dana privukao ING-GRAD. Bez spektakularnih objava, bez novih akvizicija i bez izvanrednih korporativnih vijesti, dionica građevinske kompanije probila je dosadašnje rekorde i nastavila rast prema novim povijesnim maksimumima. Upravo zato među investitorima sve se glasnije postavlja pitanje: tko kupuje ING-GRAD?

Trag prema fondovima

Samo u nekoliko trgovinskih dana dionica je napravila ono što na Zagrebačkoj burzi nije čest slučaj. Nakon što je 12. lipnja zaključila na 62,8 eura uz promet od 136,7 tisuća eura, već 15. lipnja cijena je porasla na 65 eura uz promet od 171,3 tisuće eura. Dva dana kasnije, 17. lipnja, tijekom prijepodnevnog trgovanja dosegnula je 67 eura.

U posljednjih mjesec dana cijena je porasla 11,67 posto, pokazuju podaci Zagrebačke burze. Riječ je o novim povijesnim maksimumima. Prethodni rekord iznosio je 61,8 eura i dosegnut je u lipnju prošle godine. U odnosu na IPO cijenu od 46 eura po dionici iz ožujka 2025., vrijednost dionice danas je viša za gotovo 46 posto. Još je zanimljivije što rast nije bio popraćen novim značajnim korporativnim objavama koje bi ga mogle objasniti.

“Nisam našao ni jedan na tržištu objektivno relevantan triger za rast cijene”, kaže za Poslovni dnevnik Milan Horvat, veteran domaće financijske industrije i suvlasnik varaždinske Fime. Na pitanje pokazuju li podaci o prometu ulazak većih institucionalnih investitora, Horvat odgovara da bi upravo to moglo biti najizglednije objašnjenje.

“Upravo to bi mogao biti razlog. Društvo ima stabilno poslovanje, nedavno su objavili dobre poslovne rezultate, tehnički pokazatelji poslovanja vrlo su dobri i najavili su namjeru isplate pristojne dividende od tri eura po dionici, što predstavlja oko pet posto vrijednosti dionice. To znači da je netko od institucionalnih ulagatelja odlučio steći određeni broj dionica ili povećati postojeći udio, a može biti riječ i o privatnim ulagateljima jer takva dividenda predstavlja svojevrsnu zaštitu od inflacije uz dodatni potencijal rasta vrijednosti dionice. No to su moja razmišljanja jer ne raspolažem pouzdanom informacijom o tome”, ističe Horvat.

Horvatova teza dobiva dodatnu težinu kada se usporedi s poslovnim rezultatima kompanije, ali i javno dostupnim podacima o vlasničkoj strukturi koji pokazuju da su pojedini institucionalni investitori posljednjih mjeseci povećavali svoje udjele u društvu. Za razliku od brojnih tržišnih skokova koji počivaju isključivo na očekivanjima, ING-GRAD iza sebe ima vrlo konkretne poslovne rezultate.

U prvom tromjesečju ove godine prihodi su porasli 37,5 posto, na 49,2 milijuna eura, dok je EBITDA dosegnula 10,6 milijuna eura, što je 17,3 posto više nego godinu ranije. Neto dobit iznosila je 8,25 milijuna eura. “Bilježimo rast prihoda i dobiti uz zadržavanje stabilnih operativnih pokazatelja”, poručio je predsjednik Uprave Branislav Brizar predstavljajući kvartalne rezultate.

Sličnu poruku investitorima poslao je i član Uprave za financije Ivan Augustin koji je još u ožujku za Poslovni dnevnik istaknuo da je rast cijene dionice, uz najavljenu dividendu od tri eura po dionici, ulagačima koji su sudjelovali u IPO-u donio ukupni prinos od oko 5,5 do šest posto. “Prinos u protekloj godini rezultat je kvalitetnog portfelja projekata, discipliniranog upravljanja troškovima, povoljnog tržišnog ciklusa i početnog re-ratinga dionice nakon izlaska na burzu”, rekao nam je tada Augustin.

Dodatni argument investitorima daje knjiga narudžbi. Krajem 2025. backlog je dosegnuo 300,4 milijuna eura, što predstavlja višegodišnju vidljivost prihoda i jedan je od ključnih pokazatelja koje institucionalni investitori prate kod građevinskih kompanija. “U 2026. očekujemo stabilnu knjigu narudžbi i nastavak ugovaranja projekata u različitim segmentima”, rekao je Augustin. Ako poslovni rezultati objašnjavaju zašto je dionica zanimljiva, vlasnička struktura možda daje odgovor na pitanje tko kupuje.

Posebnu pozornost privlači PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond kategorije A. ING-GRAD je 17. travnja putem Zagrebačke burze objavio obavijest o promjeni glasačkih prava kojom je potvrđeno da je PBZ CO OMF A prešao prag od pet posto vlasništva. Fond je tada držao 218.308 dionica odnosno 5,47 posto glasačkih prava. Prema podacima portala Investiramo, koji prati promjene vlasničke strukture na temelju podataka SKDD-a, PBZ CO OMF A nastavio je povećavati poziciju i nakon prelaska regulatornog praga te je početkom lipnja držao 227.427 dionica odnosno 5,70 posto kapitala društva.

To znači da je fond u manje od dva mjeseca povećao poziciju za više od devet tisuća dionica. Istodobno, AZ OMF A držao je 2,76 posto, Erste Plavi OMF A 2,36 posto, dok su ostali mirovinski fondovi držali dodatne manje udjele. Ukupno su domaći mirovinski fondovi kontrolirali više od 13 posto vlasništva ING-GRAD-a.

Zatražili smo komentar od PBZ Croatia osiguranja društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima. Iz društva su odgovorili kako ne komentiraju pojedinačna ulaganja fondova kojima upravljaju, što je uobičajena praksa mirovinske industrije. Nisu, međutim, demantirali podatke o povećanju udjela.

Mali free float, veliki učinak

Dodatni element priče krije se u samoj strukturi vlasništva. Branislav Brizar kontrolira oko 64,5 posto dionica, dok društvo drži dodatnih 3,46 posto vlastitih dionica. Kada se tome pribroje udjeli mirovinskih fondova, količina dionica raspoloživih za svakodnevno trgovanje postaje relativno ograničena. U takvim okolnostima i umjereno povećanje potražnje može imati znatan učinak na cijenu. Upravo zato tržišni sudionici posljednjih dana sve više promatraju ne samo rezultate kompanije nego i promet. A on je tijekom lipnja višestruko nadmašio uobičajene razine trgovanja.

Koliko je današnja valuacija ING-GRAD-a udaljena od njegove procjene fer vrijednosti, pitali smo Milana Horvata. “Dosta, ali to nije osobito relevantno s obzirom na to da hrvatsko tržište nije dovoljno likvidno za takvu vrstu procjene. Možda tek za dugoročne investitore koji očekuju pristojan prinos od dividende. A takvi se počinju javljati”, kaže Horvat.

Je li riječ o nastavku akumulacije od strane institucionalnih investitora ili o valu novih privatnih ulagatelja privučenih dividendnim prinosom i stabilnim poslovanjem, pokazat će idući tjedni. No jedno je već sada jasno: ING-GRAD je ponovno postao jedna od najzanimljivijih priča na domaćem tržištu kapitala.