Autor	Objavljeno	Portal	Original
Siniša MalusSiniša Malus		Poslovni	Otvori

Više od pola obrtnika tvrdi: Ako dignu poreze morat ćemo povećati cijene

Znači li rast broja obrta manje rada na crno ili je to ipak prikriveno zapošljavanje.

Ne jenjavaju reakcije na Vladin paket antiinflacijskih mjera kojim se, među ostalim, predlažu značajne promjene u oporezivanju paušalnih obrta.

Za otprilike 60 tisuća paušalista s prihodima koji su manji od 19.900 eura, odnosno s prihodima koji su ispod godišnje medijalne plaće zaposlenih u pravnim osobama, javna davanja ostaju ista.

Nezaslužena stigma u javnosti

Ministar financija Tomislav Ćorić je prema malim obrtnicima ostao blagonaklon, ali obaveze progresivno rastu oko osam do 82 posto za preostalih 40 tisuća obrtnika s jačim prihodima. Prema prijedlogu koji je predstavio, država očekuje da će jačim oporezivanjem boljestojećih obrtnika prikupiti 60-ak milijuna eura, ali i zaustaviti daljnje širenje prikrivenog nesamostalnog rada.

Dok Ministarstvo financija tvrdi da su izmjene nužne radi održivosti javnih financija i suzbijanja prikrivenog zapošljavanja, Hrvatska obrtnička komora (HOK) upozorava da bi veći porezi i doprinosi mogli ugroziti jedan od rijetkih segmenata gospodarstva koji posljednjih godina kontinuirano raste.

Upravo su zbog toga predstavnici HOK-a održali hitan sastanak s ministrom financija Tomislavom Ćorićem na kojem su predstavili prijedloge za koje vjeruju da predstavljaju kompromis između interesa države i očuvanja poduzetničke aktivnosti.

U Komori naglašavaju da ne odbacuju potrebu za promjenama, ali smatraju da se ne smije zanemariti činjenica da su upravo paušalni obrti posljednjih godina postali jedan od najvažnijih instrumenata ulaska građana u legalne gospodarske tokove.

”Odazivom na zajednički sastanak, ministar je pokazao da nas uvažava kao instituciju i da nas želi saslušati. Nismo zadovoljni ovim mjerama. Predlažemo da se ne diraju doprinosi niti za jedan porezni razred, a da se po pitanju poreza svi postojeći razredi do 40 tisuća eura paušalnog oporezivanja ne diraju, već da se u posljednja dva porezna razreda ide na maksimalno povećanje poreza od 33 posto, a ne 267 posto kako je predloženo”, poručio je predsjednik HOK-a Dalibor Kratohvil.

Dodao je kako upravo obrtnici koji ostvaruju do 40 tisuća eura godišnjih primitaka predstavljaju srce hrvatskog obrtništva. Naglašava da nisu zaslužili stigmu koja im se u javnosti pokušava nametnuti.

”To su često ljudi koji su izašli iz sive zone i počeli raditi na legitiman način. Također, to nisu veliki sustavi, niti porezne anomalije. To su naši lokalni frizeri, kozmetičari, automehaničari, vodoinstalateri, električari, mali ugostitelji, prijevoznici, fotografi i brojni drugi obrtnici koji posluju u svojim zajednicama i uredno podmiruju sve obveze prema državi”, poručio je Kratohvil.

Prema dosad predstavljenim prijedlozima Ministarstva financija, planiraju se izmjene poreznih razreda za paušalne obrte te novi model obračuna doprinosa koji bi bio snažnije vezan uz ostvarene primitke. U Ministarstvu smatraju da je potrebno prilagoditi sustav zbog promijenjenih gospodarskih okolnosti te činjenice da je broj paušalnih obrta posljednjih godina snažno rastao. Dio argumentacije temelji se i na tvrdnji da se kroz institut paušalnog obrta ponekad prikriva klasični radni odnos.

Međutim, u HOK-u smatraju da se problem eventualnih zlouporaba ne može rješavati kolektivnim kažnjavanjem desetaka tisuća obrtnika koji posluju potpuno zakonito.

”Ako postoji prikriveno zapošljavanje, protiv toga se treba boriti. HOK ne štiti zlouporabe. Ali ne smije se cijeli sustav paušalnog obrtništva proglasiti problemom zbog pojedinačnih slučajeva. Potrebne su ciljane kontrole i sankcioniranje stvarnih zlouporaba, a ne povećavanje davanja svim obrtnicima”, ističe Kratohvil.

Prema procjenama HOK-a, dio predloženih izmjena doveo bi do značajnog povećanja poreznog opterećenja. Kod najmanjih obrtnika ono bi raslo za oko 35 posto, dok bi u najvišim prihodovnim razredima povećanje dosezalo troznamenkaste postotke.

U Komori smatraju da bi takav pristup poslao vrlo lošu poruku ljudima koji tek razmišljaju o pokretanju vlastitog posla.

”Paušalni obrt pokazao se kao jednostavan, transparentan i administrativno prihvatljiv oblik poslovanja. Upravo zahvaljujući njemu tisuće ljudi odlučile su legalizirati svoj rad ili pokrenuti vlastiti posao. Nije dobro mijenjati model koji je dao vrlo dobre rezultate”, upozorava predsjednik HOK-a. No, zašto HOK brani prag od 40 tisuća eura?

Jedan od ključnih zahtjeva HOK-a jest da se ne diraju postojeći porezni razredi za obrtnike koji ostvaruju do 40 tisuća eura godišnjih primitaka. Prema podacima Komore, upravo ti obrtnici čine čak 83,5 posto ukupnog paušalnog obrtništva u Hrvatskoj. Riječ je uglavnom o mikro poduzetnicima koji posluju sami ili uz jednog zaposlenika te djeluju u uslužnim, proizvodnim, turističkim i zanatskim djelatnostima.

”To nije uska skupina IT stručnjaka kako se često pokušava prikazati. To su ljudi koji pružaju usluge građanima svaki dan. Njihov rad čini temelj lokalnih gospodarstava diljem Hrvatske”, ističe Kratohvil.

HOK zato predlaže da svi postojeći razredi do 40.000 eura ostanu nepromijenjeni i po pitanju doprinosa i po pitanju poreza, dok bi se eventualne korekcije odnosile isključivo na najviše prihodovne razrede i to samo po pitanju poreza. Njihov model predviđa zadržavanje postojećih priznatih troškova od 85 posto za porezne razrede do 40.000 eura te smanjenje na 80 posto priznatih troškova samo za dva najviša razreda, po uzoru na postojeće paušalno oporezivanje dobiti. Time bi država ostvarila dodatne prihode, ali bez drastičnih poreznih šokova.

Rast je uspjeh, ne problem

Jedan od najsnažnijih argumenata koje je HOK iznio ministru financija odnosi se na rast broja obrta. Dok dio javnosti taj rast promatra kao dokaz da sustav treba dodatno regulirati, obrtnici tvrde da se radi o pokazatelju uspješne formalizacije gospodarstva.

Nakon financijske krize broj obrta kontinuirano je padao od 2008. godine sve do 2016. godine. Tek je 2022. dosegnuta razina iz 2008. godine, nakon čega je uslijedio snažniji rast. Prema podacima HOK-a, broj aktivnih obrta porastao je sa 112 tisuća u 2023. godini na više od 135 tisuća u 2025. godini, a za 2026. procjenjuje se više od 145 tisuća aktivnih obrta. U Komori smatraju da taj trend nije rezultat poreznih anomalija, nego jednostavnijih pravila poslovanja.

”Kada je ljudima omogućeno da jednostavno otvore obrt, izdaju račun i posluju uz predvidiva pravila, veći broj njih odlučuje sudjelovati u formalnoj ekonomiji. To znači više poreznih obveznika, više izdanih računa i manje prostora za rad na crno”, kaže Kratohvil.

Prema njegovim riječima, rast broja obrta treba promatrati kao instrument borbe protiv sive ekonomije, a ne kao problem koji treba kažnjavati.

”Ključ nije u tome da se više oporezuju postojeće obrtnike, nego omogućiti da ih bude još više”, naglašava.

Druga velika točka prijepora odnosi se na doprinose. HOK smatra da dodatno povećanje nije potrebno jer prihodi države od doprinosa već sada snažno rastu zahvaljujući povećanju bruto plaća i rastu broja obrta. Prema njihovim procjenama, prihodi od doprinosa koje uplaćuju obrtnici trebali bi porasti s oko 317 milijuna eura u 2024. godini na gotovo 594 milijuna eura iduće godine. Drugim riječima, država bi prema procjenama HOK-a u samo tri godine trebala uprihoditi gotovo 277 milijuna eura više od doprinosa i bez novih zakonskih izmjena.

”Država već ostvaruje snažan rast prihoda kroz postojeće mehanizme. Zato se postavlja pitanje postoji li stvarna potreba za dodatnim povećanjem opterećenja. Smatramo da ne postoji”, poručuje Kratohvil.

Dodatno upozorava da bi novi model mogao dovesti do apsurdnih situacija u kojima bi obrtnici u godini slabijeg poslovanja morali plaćati više doprinose na temelju rezultata iz prethodne godine. U Komori ističu i da se obrtnike ne može uspoređivati sa zaposlenicima jer preuzimaju znatno veći poslovni rizik.

”Obrtnik nema zajamčenu plaću, nema sigurnost radnog mjesta, sam pronalazi klijente, sam financira razdoblja bez prihoda i odgovara vlastitom imovinom. Zato nije ispravno promatrati ga isključivo kroz prizmu poreznog opterećenja zaposlenika”, ističe predsjednik HOK-a. Obrtnik nema plaćeni godišnji odmor, nema plaćeno bolovanje za prvih 42 dana, a i naknade za porodiljni, rodiljni, bolovanje nakon 42 dana i mirovine znatno su niže nego za osobe u radnom odnosu.

Možda i najzanimljiviji argument koji su obrtnici iznijeli ministru financija odnosi se upravo na antiinflacijsku logiku paketa. U Komori smatraju da povećanje poreza i doprinosa obrtnicima teško može imati antiinflacijski učinak jer se veći troškovi poslovanja gotovo uvijek prelijevaju na krajnje cijene proizvoda i usluga.

”Ako obrtniku povećate trošak poslovanja, on ima nekoliko mogućnosti: povećati cijene, odgoditi ulaganja, neće zaposliti radnika ili zatvoriti poslovanje. To ne smanjuje inflaciju nego je može dodatno potaknuti”, upozorava Kratohvil.

Upravo u prilog takvim upozorenjima govore i rezultati ankete koju je, među 1512 paušalnih obrtnika provelo Udruženje obrtnika Grada Zagreba. Iako je riječ o dijelu zagrebačkih paušalnih obrtnika, njih čak 77,8 posto smatra da će najavljeno povećanje poreza i doprinosa izravno utjecati na rast cijena njihovih usluga. Više od polovice anketiranih obrtnika, njih 54,2 posto, navodi da će zbog većih davanja biti prisiljeno povećati cijene, dok dodatnih 23,6 posto procjenjuje da će cijene korigirati barem djelomično. Samo 22,3 posto ispitanika smatra da neće mijenjati svoje cjenike, pri čemu većina među njima ističe bojazan da bi povećanje cijena moglo dovesti do gubitka klijenata i smanjenja opsega poslovanja.

Osim prijedloga za paušalne obrte, Hrvatska obrtnička komora ministru financija predstavila je i niz drugih mjera za koje smatra da mogu povećati gospodarsku aktivnost i prihode države bez dodatnog opterećivanja postojećih poduzetnika.

Među njima su snažnija borba protiv sive ekonomije, uvođenje vaučera za povremene i sezonske poslove, fleksibilniji model rada nedjeljom, smanjenje administrativnih opterećenja, digitalizacija procedura te model PDV-a “od polja do stola” kojim bi se povećala konkurentnost domaće proizvodnje hrane i smanjila ovisnost o uvozu. Poruka koju su poslali iz Ministarstva financija nakon sastanka jest da će prijedlozi biti razmotreni.

Ministar financija Tomislav Ćorić je nakon sastanka s obrtnicima i poduzetnicima ponovio da je potrebno smanjiti inflacijske pritiske te da to podrazumijeva i određene nepopularne poteze.

”Da bi se to dogodilo, određeni segmenti potrošnje u državi moraju biti manji. Mislim da je to jasno svima. Naravno da oni na koje se to potencijalno odnosi nisu najsretniji. Ostanak u istim tračnicama nosi opasnost”, rekao je.

Najavio je da će se tijekom idućih tjedana prijedlozi dodatno razrađivati kroz zakonodavni postupak, no nije želio ulaziti u detalje mogućih izmjena.

Bez ugrožavanja rasta

”Svako zadiranje u porezni sustav i njegovo činjenje nešto invazivnijim prema određenoj skupini izaziva negodovanje. No, postoje dijelovi hrvatske ekonomije u kojima su nastale anomalije koje je potrebno adresirati. One se vide u turizmu i u jednom dijelu obrtništva”, zaključio je Ćorić.

Obrtnici se nadaju da će u konačnom prijedlogu biti pronađen kompromis koji neće ugroziti rast sektora.

”Hrvatska danas ima priliku graditi gospodarstvo na većem broju poduzetnika, a ne na većem opterećenju postojećih. Ako želimo više radnih mjesta, manje sive ekonomije i snažniji regionalni razvoj, tada moramo stvarati okruženje u kojem se ljudima isplati pokrenuti posao, zaposliti radnika i ostati poslovati u Hrvatskoj”, zaključuje Kratohvil.

Pred Vladom je sada odluka hoće li se fokus reforme zadržati na povećanju opterećenja postojećim poduzetnicima ili će dio prijedloga HOK-a biti ugrađen u konačni paket mjera. Rasprava koja je započela oko paušalnih obrta u međuvremenu je prerasla puko pitanje poreznih stopa i postala rasprava o tome kakvo poduzetničko okruženje Hrvatska želi graditi u godinama koje dolaze.