Autor	Objavljeno	Portal	Original
Siniša MalusSiniša Malus		Poslovni	Otvori

MMF: Beograd s dugom od 950 milijuna eura fiskalni je rizik za srpsku ekonomiju

Očekuje se da će gospodarski rast biti oko 2,8 posto u 2026. godini i ubrzati se na četiri posto u 2027.

Srpsko gospodarstvo pokazalo je otpornost unatoč globalnim i domaćim izazovima te se očekuje da će se njegov rast nastaviti i ubrzati u 2027. godini, unatoč produljenim rizicima zbog rata na Bliskom istoku. Inflacija će ostati unutar ciljanog okvira Narodne banke Srbije (NBS), procijenio je Međunarodni monetarni fond u izjavi povodom treće revizije Instrumenta za koordinaciju politika za Srbiju.

“Unatoč jačanju vanjskih i domaćih izazova, srpsko gospodarstvo ostalo je otporno. Nakon rasta od dva posto u 2025. godini, gospodarska aktivnost dodatno je ojačala početkom 2026. Očekuje se da će gospodarski rast biti oko 2,8 posto u 2026. godini i ubrzati se na četiri posto u 2027. godini”, navodi se u izvješću MMF-a.

Inflacija umjerena

Dodaje se da je ukupna inflacija ostala umjerena te da je u travnju iznosila 3,3 posto na godišnjoj razini, što je unutar ciljanog okvira Narodne banke Srbije (NBS) od tri posto plus/minus 1,5 postotnih bodova. Prosječna godišnja inflacija predviđa se na 3,6 posto u 2026. i 4,4 posto u 2027., približavajući se ciljanom rasponu. MMF očekuje da će zbog sukoba na Bliskom istoku i dalje postojati povišeni rizici u energetskom sektoru, što bi moglo ograničiti gospodarski rast, dok će ga, s druge strane, podržati povećanje realnog dohotka stanovništva i aktivnosti vezane uz organizaciju EXPO-a.

Izvršni odbor Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) danas je objavio da, iako srpsko gospodarstvo pokazuje otpornost, postoje rizici koji bi mogli ugroziti fiskalnu stabilnost zemlje.

“Ipak, rizici su i dalje usmjereni u negativnom smjeru, posebno ako se rat produži. Snažni makroekonomski temelji Srbije – uključujući općenito uravnoteženu vanjsku poziciju, umjerenu razinu javnog duga, visoke međunarodne rezerve i dobro kapitaliziran bankarski sustav – trebali bi pomoći gospodarstvu da se nosi s tim izazovima”, ocjenjuje ova međunarodna financijska institucija.

U izvješću o trećem pregledu tekućeg aranžmana sa Srbijom (Instrument za koordinaciju politika – PCI), MMF je istaknuo da su fiskalni rizici u Srbiji povišeni i proizlaze ne samo iz energetskog šoka, već i iz pritisaka povezanih s Putevima Srbije i Gradom Beogradom.

MMF smatra da bi održavanje fiskalnog deficita unutar granice od tri posto BDP-a moglo zahtijevati provedbu planova za nepredviđene situacije, što uključuje racionalizaciju tekuće potrošnje i strogo određivanje prioriteta investicijskih projekata.

Naznačeno je da se dugovi kompanije Putevi Srbije moraju trajno riješiti strožom kontrolom rashoda, kao i hitnom procjenom financijskog položaja Grada Beograda kako bi se ublažili fiskalni rizici prije sljedećeg proračunskog ciklusa. Procjenjuje se da je dug Grada Beograda na razini iznad 950 milijuna eura.

MMF traži da se ulože napori u jačanje financijskog položaja državnih energetskih poduzeća kako bi se stvorio prostor za potrebna ulaganja i smanjili fiskalni rizici.

Potpore za ranjiva kućanstva

Preporučuje se ubrzanje restrukturiranja Elektroprivrede Srbije (EPS), što podrazumijeva pravovremenu racionalizaciju radne snage i uspostavu jačeg menadžmenta prije planiranih velikih ulaganja.

Prema MMF-u, dodatni problem je kronično neplaćanje računa za energiju, posebno od strane državnih poduzeća i lokalnih samouprava, što se mora odlučno riješiti kako bi se osigurala financijska održivost sektora.

Sve mjere uvedene za ublažavanje utjecaja šoka cijena energije, kako je istaknuo MMF, trebale bi ostati privremene i ciljane, pa bi nedavno smanjenje trošarina na gorivo trebalo postupno ukinuti do srpnja 2026. ako cijene nafte ostanu stabilne.

Ako pritisci na tržište energije potraju, preporučuje se da svaka dodatna potpora bude dobro usmjerena na ranjiva kućanstva.