Autor	Objavljeno	Portal	Original
Edita Vlahović ŽuvelaEdita Vlahović Žuvela		Poslovni	Otvori

Uzlet zlata potaknule su središnje banke povećanjem rezervi

Središnje banke smatraju da razdoblje geopolitičkih potresa i monetarne neizvjesnosti nije završilo.

Cijena zlata je nakon rekordnih 5595 dolara u siječnju, u prvoj polovici lipnja pala za 25 posto. Spot cijena zlata 16. lipnja iznosila je 4339 dolara za uncu, nakon što je 11. lipnja dotaknula 4022 dolara, najnižu razinu od studenoga 2025. Zlato je tijekom prošle godine poraslo čak 64 posto, što predstavlja najveći godišnji skok u posljednjih 46 godina.

’Novi svjetski nered’

Status zlata kao sigurnog utočišta privremeno je oslabljen nakon izbijanja rata u Iranu. Dodatni pritisak na cijenu stvorila su očekivanja viših kamatnih stopa u SAD-u nakon snažnih podataka s tržišta rada.

“U vrlo kratkom roku tržište mora ‘probaviti’ rizik od povećanja kamatnih stopa Fed-a i jačeg dolara”, izjavio je za Reuters Aakash Doshi, čelnik strategije za zlato i metale u State Street Investment Managementu.

Analitičari očekuju da bi se cijena zlata mogla ponovno oporaviti nakon što su Iran i SAD usuglasili tekst memoranduma o razumijevanju o okončanju rata te najavili ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca nakon njegova potpisivanja. Smirivanje geopolitičkih napetosti već se odražava na tržištu nafte: Brent je pao ispod 83 dolara po barelu, dok se američki WTI kreće oko 80 dolara.

Višegodišnji uzlet zlata ponajviše su potaknule središnje banke, koje posljednjih godina agresivno povećavaju svoje zlatne rezerve. Potražnju je dodatno poduprla potraga investitora za sigurnom imovinom u uvjetima trgovinskih napetosti, pitanja neovisnosti američke središnje banke i nastavka rata u Ukrajini.

“Dok su analitičari bili zaokupljeni Trumpovim ‘novim svjetskim neredom’, sada se čini da su prošlogodišnji golemi dobici u velikoj mjeri bili pogonjeni očekivanjima sniženja kamatnih stopa. Upravljane kratke pozicije na COMEX zlatu bile su u tjednu do 2. lipnja na najnižoj razini od siječnja 2025., što ostavlja znatan prostor za izgradnju medvjeđih oklada”, ističe Adrian Ash, voditelj istraživanja u BullionVaultu, prenosi Reuters.

No, dok dio ulagača nakon rekordnog rasta uzima profit, središnje banke šalju potpuno drukčiju poruku. One ne samo da ne odustaju od zlata nego ga namjeravaju kupovati više nego ikad.

To pokazuje najnovije istraživanje World Gold Councila, provedeno među 76 središnjih banaka, što je najveći broj otkako se anketa provodi već devet godina. Rezultati otkrivaju gotovo jednoglasan optimizam prema zlatu: 89 posto ispitanika očekuje rast ukupnih zlatnih pričuva središnjih banaka u sljedećih godinu dana, a rekordnih 45 posto planira povećati vlastite rezerve. Smanjenje pričuva očekuje tek jedan posto ispitanih banaka.

Poruka je jasna: središnje banke smatraju da razdoblje geopolitičkih potresa i monetarne neizvjesnosti još nije završilo.

Zlato više nije samo zaštita od inflacije. Za monetarne vlasti ono postaje osiguranje od sve nepredvidljivijeg svijeta. Učinkovitost u kriznim razdobljima, očuvanje vrijednosti i diversifikacija pričuva ostaju ključni razlozi za držanje zlata, ali sve veću težinu dobiva zaštita od geopolitičkih rizika.

To je posebno vidljivo u zemljama koje World Gold Council svrstava u tržišta u nastajanju i gospodarstva u razvoju (EMDE – Emerging Markets and Developing Economies). Među njima čak 95 posto središnjih banaka geopolitičku nestabilnost smatra jednim od najvažnijih čimbenika pri upravljanju pričuvama, dok je u razvijenim gospodarstvima taj udio 67 posto. Inflacija zabrinjava 84 posto EMDE banaka, naspram 61 posto u razvijenim zemljama.

Rat u Iranu dodatno je pojačao tu percepciju rizika. Geopolitička nestabilnost ove je godine prvi put pretekla inflacijske pritiske na ljestvici čimbenika koji utječu na upravljanje međunarodnim pričuvama. Ipak, najvažniji čimbenik i dalje ostaju kamatne stope, koje je ključnim elementom označilo 92 posto ispitanika.

Anketa pokazuje i da središnje banke postupno smanjuju oslanjanje na američki dolar. Gotovo tri četvrtine ispitanika očekuje da će udio dolara u globalnim pričuvama tijekom sljedećih pet godina biti manji nego danas. Za euro i kineski renminbi uglavnom se očekuje stabilan udio, dok bi zlato trebalo nastaviti povećavati svoju važnost.

Zanimljivo je i kako planiraju financirati nove kupnje. Polovica ispitanih središnjih banaka planira nove kupnje zlata financirati kroz domaće programe otkupa u lokalnoj valuti, dok je 38 posto spremno prodati dio ostale pričuvne imovine kako bi oslobodilo prostor za dodatne količine plemenitog metala.

Središnje banke ne mijenjaju samo strukturu pričuva nego i način njihova čuvanja. Dok Banka Engleske ostaje najpopularnija lokacija za pohranu zlata, udio središnjih banaka koje koriste Švicarsku narodnu banku pao je s 12 na šest posto. Slijedi pohrana u vlastitoj zemlji, koju koristi 49 posto središnjih banaka, dok je treća Banka za međunarodna poravnanja (BIS) sa 16 posto.

Odvojeno od ostalih sredstava

Iza tih brojki krije se novi trend – povratak zlata kući. Devet posto središnjih banaka tijekom posljednjih godinu dana povećalo je domaću pohranu, a deset posto dodatno je diversificiralo inozemne lokacije. Slični planovi najavljuju se i za sljedećih godinu dana, što pokazuje da pitanje fizičke kontrole nad zlatom postaje sve važnije.

Kada kupuju fizičko zlato, središnje banke i dalje preferiraju London Good Delivery poluge, globalni standard na tržištu plemenitih metala. Njih kao prvi izbor navodi 62 posto ispitanika, a među EMDE zemljama čak 71 posto.

Za većinu monetarnih vlasti zlato je prije svega strateška imovina. Čak 76 posto banaka njime upravlja odvojeno od ostalih pričuvnih sredstava, a tri četvrtine navodi upravo njegovu stratešku važnost kao glavni razlog takvog pristupa.

Sve to potvrđuje da središnje banke na zlato više ne gledaju kao na relikt starog monetarnog sustava. U vremenu ratova, trgovinskih sukoba, rastućih dugova i političkih neizvjesnosti ono ponovno postaje jedan od ključnih stupova međunarodnih pričuva. Dugoročnije gledano, zlato bi se moglo vratiti ulozi dominantnog sigurnog utočišta, osobito ako se nastavi rast fiskalnih deficita i slabljenje povjerenja u glavne svjetske valute.