| Autor | Objavljeno | Portal | Original |
|---|---|---|---|
| Poslovni dnevnikPoslovni dnevnik | Poslovni | Otvori |
Međugodišnja inflacija u Srbiji u svibnju iznosila je 3,5 posto, a njezinom ubrzanju, s 3,3 posto u travnju, uvelike je pridonio nastavak rasta cijena naftnih derivata, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku koje je objavila Narodna banka Srbije.
Na mjesečnoj razini, kako navodi NBS, rast potrošačkih cijena u svibnju iznosio je 0,3 posto, s najvećim doprinosom cijena proizvoda i usluga unutar bazne inflacije te cijena naftnih derivata.
Unutar cijena hrane, koje su u prosjeku imale gotovo neutralan doprinos mjesečnoj inflaciji, cijene neprerađene hrane u svibnju su smanjene za 0,6 posto (na temelju smanjenja cijena svježeg povrća i mesa), dok su cijene prerađene hrane porasle za 0,4 posto.
U odnosu na svibanj prošle godine, cijene hrane i bezalkoholnih pića niže su u prosjeku za 1,5 posto. Cijene proizvoda i usluga gotovo su podjednako pridonijele porastu cijena unutar bazne inflacije od 0,4 posto na mjesečnoj razini. Na međugodišnjoj razini, temeljna inflacija nastavila je relativno stabilan trend i u svibnju je iznosila 4,5 posto.
Cijene energenata, pod utjecajem spomenutog povećanja cijene naftnih derivata, porasle su za 0,8 posto na mjesečnoj razini, dok se međugodišnji rast cijena energije ubrzao na 10,3 posto u svibnju.
Prema trenutačnoj projekciji, inflacija bi se trebala nastaviti kretati unutar ciljanog raspona do rujna, a zatim bi krajem ove i početkom sljedeće godine trebala privremeno biti nešto iznad gornje granice cilja, pod utjecajem više svjetske cijene nafte i ostalih primarnih proizvoda, kao i niske baze iz rujna prošle godine zbog primjene uredbe kojom se marže u veleprodaji i maloprodaji ograničavaju na 20 posto.
Pod pretpostavkom da je trenutačni energetski šok privremen, inflacija bi se zatim trebala usporiti i vratiti u ciljani raspon do sredine 2027. godine, a zatim ostati unutar tog raspona do kraja projekcijskog razdoblja.