Autor	Objavljeno	Portal	Original
Dino BrumecDino Brumec		Poslovni	Otvori

‘Hrvatska tuna je hit u Japanu, ali uvozimo i vaše strojeve i opremu’

Japanski veleposlanik u životu u Hrvatskoj, gastronomiji, gospodarskim vezama zemalja…

Wada Mitsuhiro posljednjih je otprilike godinu i pol japanski veleposlanik u Hrvatskoj. Kako vidi Hrvatsku, zašto Japanci vole hrvatsku tunu i na koje se naše običaje ne može naviknuti? Što misli kada govori da hrvatsko vrijeme “operira sa znatno više filozofske fleksibilnosti”?

U javnosti je posebno odjeknula njegova izjava da je u Hrvatskoj sve skupo, što je doista zanimljivo kada dolazi od Japanca. “Japan i Hrvatska su prijateljske zemlje koje dijele isto mišljenje i temeljne vrijednosti – demokraciju, slobodu i poštovanje međunarodnog poretka utemeljenog na pravilima”, kaže nam na početku intervjua…

Koje su po vašemu mišljenju najčešće zablude ili mitovi u Hrvatskoj o Japancima?

Vjerujem da je najčešća zabluda da su Japanci izrazito formalni, emocionalno rezervirani i možda im je teško pristupiti. Iako cijenimo pristojnost i određeni društveni bonton, Japanci su zapravo vrlo topli, znatiželjni i duboko emotivni – jednostavno se izražavamo drukčije.

Drugi je mit da Japanci stalno rade i nemaju vremena za slobodno vrijeme ili humor. U stvarnosti, Japanci iznimno vole hranu, festivale, prirodu, glazbu i smijeh. Neki Hrvati također pretpostavljaju da je život u Japanu pretežno tehnološki i bezličan, poput života u znanstvenofantastičnom filmu. Istina je, ipak, da Japan odlično balansira vrhunsku tehnologiju s drevnim tradicijama, uvažavanjem prirode i snažnim vrijednostima zajednice.

Uvijek uživam u ovim razgovorima jer otkrivanje pravoga karaktera jedni drugih upravo je ono što diplomaciju i prijateljstvo čini tako korisnim i smislenim.

Kako provodite vrijeme izvan diplomatskih obveza u Hrvatskoj? Jeste li pronašli neke hobije u Zagrebu?

Kad ne radim, istinski uživam u životu u ovoj prekrasnoj zemlji. Posjećujem znamenitosti, a u Zagrebu postoji mnogo mjesta koja me zanimaju, od lokalnih parkova do gradskih tržnica. Nova navika koju sam stekao je kupnja svježih namirnica na tržnici i priprema hrane kod kuće. Golf mi je prije bio hobi, ali ovdje sam imao malo vremena za igranje.

U Hrvatskoj živite dvije godine. Jeste li uspjeli putovati u druge hrvatske gradove i regije? Što vam se svidjelo?

Posjetio sam gotovo sva poznata turistička mjesta u zemlji. Iako sam neka mjesta posjetio više puta, uvijek se iznenadim kad svakim posjetom otkrijem nešto novo. Krajolik je prekrasan, a hrana nezaboravna, ali ono u čemu najviše uživam jesu susret i interakcija s lokalnim stanovništvom. Prošle godine na otoku Cresu moja supruga i ja divili smo se cvijeću koje je cvjetalo na pročelju kuće u starom gradu kada je jedna starija žena izašla, ubrala nekoliko cvjetova i pružila ih mojoj supruzi. Bio sam istinski dirnut njezinom ljubaznošću – toplo nas je dočekala i nipošto se nismo osjećali kao smetnja.

Gastronomija naših dviju zemalja vrlo je različita. Što vam se najviše sviđa kod hrvatske hrane i pića?

Hrvatska kuhinja istinski mi je osvojila srce. Dolazeći iz Japana, gdje su svježi plodovi mora središnji dio našega kulinarskog identiteta, odmah sam se osjetio povezanim s dalmatinskom obalnom kulinarskom tradicijom. Jednostavnost je ono što me najviše dira – svježa riba, kvalitetno maslinovo ulje, lokalno bilje i priprema koja u potpunosti poštuje namirnice. Ova filozofija zapravo blisko odražava japanske kulinarske vrijednosti. Kad su me nedavno posjetili prijatelji iz Japana, organizirao sam za njih degustaciju maslinova ulja i vina.

Njihove reakcije bile su zaista nezaboravne – bili su apsolutno zapanjeni složenošću i iznimnom kvalitetom hrvatskih maslinovih ulja i vina. Nekoliko prijatelja poslije mi je reklo da je to bilo jedno od najvećih iznenađenja i najimpresivnijih kulinarskih otkrića u cijelomu njihovu životu. Postao sam veliki entuzijast kad je riječ o hrvatskim vinima, koja sada s ponosom predstavljam svakom japanskom posjetitelju. Izvanredna hrvatska maslinova ulja i vina zaslužuju daleko veće međunarodno priznanje. A ja se smatram skromnim, ali strastvenim ambasadorom ovih izvanrednih proizvoda.

Postoje li hrvatski običaji na koje se nikako ne možete naviknuti?

Kao diplomat dosta sam se susretao s različitim kulturama, tako da općenito nemam probleme s prilagodbom hrvatskoj kulturi. Ako bih baš morao nešto istaknuti, pojam vremena u Hrvatskoj povremeno duboko izaziva moje japanske instinkte. U Japanu se točnost u osnovi smatra moralnom vrlinom: vlakovi stižu točno u minutu i sastanci počinju točno prema rasporedu. Hrvatsko vrijeme, recimo to tako, operira sa znatno više filozofske fleksibilnosti. Naučio sam to prihvatiti iako se moj unutarnji sat još katkad tiho buni.

Osim toga, izravnost hrvatske komunikacije u početku me povremeno iznenadila. Japanska društvena interakcija uključuje značajnu neizravnu komunikaciju i pažljivo čitanje između redaka, dok Hrvati izražavaju mišljenja i osjećaje s osvježavajućom, katkad i zapanjujućom izravnošću. No budući da sam osobno prilično iskren za japanske standarde, iskrenost Hrvata prilično mi je privlačna – uvijek točno znaš na čemu si s prijateljem Hrvatom. Zaista uživam u svakodnevnoj komunikaciji s hrvatskim prijateljima.

Jednom ste rekli da je “u Hrvatskoj sve skupo”. Doživljavate li još uvijek ovu zemlju tako? Hrvati su bili iznenađeni kada su to čuli od japanskog veleposlanika jer mnogi Japan smatraju futurističkom, visokotehnološkom i skupom zemljom.

Iz japanske perspektive cijene u Hrvatskoj čine se prilično visokima. Bilo je vrijeme kada se Japan smatrao jednom od najskupljih zemalja na svijetu, ali nakon pucanja balona 1990-ih gospodarstvo je stagniralo dulje vrijeme. Štoviše, otkako je oko 2013. godine jen počeo slabjeti i nedavno dosegnuo povijesno niske razine, Japan je postao izuzetno pristupačan za strane posjetitelje. To je ujedno i glavni faktor porasta međunarodnog turizma u Japanu. Japan ostaje visoko razvijen, a istovremeno čuva svoju drevnu povijest i tradiciju, pa bih želio reći svojim prijateljima u Hrvatskoj da je sada savršeno vrijeme za posjet.

Rat u Iranu ima vrlo velike posljedice za Japan, posebno za njegovo gospodarstvo. Možete li nam opisati što se promijenilo u svakodnevnom životu u Japanu od početka rata?

Japan uvozi više od 90 posto svoje nafte preko Hormuškog tjesnaca, tako da su prekidi u plovidbi plovnim putovima odmah utjecali na Japan. Sredinom ožujka prosječne cijene benzina diljem zemlje porasle su otprilike 18 posto u jednom tjednu. Japanska vlada brzo je reagirala, djelomično ublaživši učinak na potrošače mjerama subvencija. Učinci su bili vidljivi i u drugim sektorima. Široko zapažen primjer dogodio se krajem svibnja, kada je japanski proizvođač čipsa s obojenog pakiranja prešao na crno-bijelo jer se tiskarska boja za ambalažu dobiva od nafte. Japan već dugo ima značajne strateške rezerve nafte pa je tijekom krize mogao crpiti te zalihe. Prije poremećaja procijenjeno je da rezerve pokrivaju približno 250 dana domaće potrošnje. Paralelno, vlada je radila na nabavi dodatnih zaliha od alternativnih dobavljača. Kao rezultat toga, očekuje se da će Japan dobiti potrebne količine sirove nafte i naftnih derivata. Unatoč tome, neravnoteže u opskrbi i uska grla u distribuciji ostaju, a vlada ih nastavlja rješavati.

Japan uvozi puno tune iz Hrvatske. Povezuju li ljudi u Japanu tunu s Hrvatskom?

Jadranska je tuna vodeći hrvatski proizvod što se izvozi u Japan te čini više od dvije trećine ukupnog izvoza. Kao rezultat toga, tuna je postala jedan od najprepoznatljivijih hrvatskih proizvoda u Japanu. Hrvatska jadranska tuna cijenjena je zbog svoje iznimne kvalitete i dobro je poznata među japanskim uvoznicima morske hrane, veletrgovcima i drugim stručnjacima u industriji. Isporučuje se restoranima i trgovcima diljem zemlje, omogućujući potrošačima u cijelom Japanu da uživaju u ovom vrhunskom hrvatskom proizvodu. Ova dugogodišnja trgovina tunom uspješan je primjer gospodarske suradnje između Hrvatske i Japana; odigrala je važnu ulogu u jačanju gospodarskih veza i nastavlja pružati čvrste temelje za daljnju suradnju.

Osim tune, što Japan uvozi iz Hrvatske?

Iako tuna iz Jadrana čini najveći udio japanskog uvoza iz Hrvatske, na japanskom tržištu prisutan je i niz drugih hrvatskih proizvoda. Osim morskih plodova, Japan uvozi strojeve i transportnu opremu, kemijske proizvode i farmaceutske proizvode. Nedavne trgovinske statistike pokazuju da gospodarske veze jačaju: u prvoj polovini 2025. hrvatski izvoz u Japan porastao je 65 posto u odnosu na prethodnu godinu, na više od 37 milijuna američkih dolara. Poslovni forum Hrvatska – Japan, održan tijekom EXPO-a 2025. u Osaki, okupio je 62 hrvatske tvrtke i više od 100 japanskih poslovnih predstavnika, stvarajući vrijedne prilike za nova partnerstva i suradnju.

Forum je istaknuo mogućnosti proširenja suradnje u nekoliko područja, posebno inovacija, razvoja tehnologije i logistike. Taj zamah pruža čvrstu osnovu za dublju suradnju. U travnju je nekoliko japanskih tvrtki sudjelovalo na Poslovnom forumu inicijative Tri mora koji je organizirala hrvatska Vlada. Na marginama, Veleposlanstvo Japana organiziralo je događaj umrežavanja u Zagrebu kako bi olakšalo kontakte između hrvatskih i japanskih tvrtki te potaknulo nova poslovna partnerstva.

Što govorite svojim prijateljima kada im opisujete Hrvatsku? Znaju li ljudi u Japanu za Hrvatsku?

Kada opisujem Hrvatsku svojim prijateljima i kolegama u Japanu, uvijek počinjem jednostavnom frazom: “Mala zemlja, ali velika sila u turizmu i sportu”. Govorim im o prekrasnoj obali, izvanredno očuvanim starim gradovima poput Dubrovnika i Splita te toplini hrvatskih ljudi. Svijest o Hrvatskoj u Japanu značajno je porasla posljednjih godina, dijelom zahvaljujući izvanrednim nastupima hrvatske nogometne reprezentacije na Svjetskom prvenstvu u nogometu. Mnogi japanski nogometni navijači duboko poštuju hrvatske igrače i njihov borbeni duh. Ponosan sam što mogu reći da kad god spomenem Hrvatsku, oči ljudi zasjaju od istinske znatiželje i divljenja. Hrvatska postaje sve popularnija destinacija iz snova među japanskim putnicima.

Koliko turista iz Japana putuje u Hrvatsku svake godine? Što mislite da bi Hrvatska mogla bolje učiniti kako bi privukla još više ljudi koji stižu iz Japana?

Turizam je posljednjih godina kontinuirano rastao. Prema službenim podacima, Hrvatska je 2024. ugostila oko 53 tisuće japanskih posjetitelja, što je 47 posto više nego godinu ranije. Pozitivan trend nastavio se i 2025. godine, s gotovo 39.500 japanskih dolazaka zabilježenih do rujna. Iako se tržište još oporavlja, broj posjetitelja ostaje ispod razine prije pandemije od otprilike 150 tisuća u 2019. godini. Japanski putnici već su upoznati s najprepoznatljivijim hrvatskim destinacijama – Dubrovnikom, Splitom i Plitvičkim jezerima. Kako bi privukla još više posjetitelja, Hrvatska može dodatno promovirati širinu svoje turističke ponude izvan ovih poznatih lokacija, ističući bogatu kulturnu baštinu zemlje, prirodne ljepote, gastronomiju i cjelogodišnje atrakcije. Na EXPO-u 2025. u Osaki hrvatski paviljon ostavio je trajan dojam na mnoge japanske posjetitelje.

Premijer Plenković, koji je u to vrijeme bio u posjetu Japanu, također je obišao paviljon. Sljedeće godine u Yokohami će se održati Međunarodna hortikulturna izložba, a Hrvatska planira sudjelovati. Uvjeren sam da će to pokazati privlačnost Hrvatske još široj publici u Japanu.

Kako biste ocijenili političke odnose između Hrvatske i Japana?

Naši su bilateralni odnosi izvrsni i bez otvorenih pitanja. Japan i Hrvatska su prijateljske zemlje koje dijele isto mišljenje i temeljne vrijednosti – demokraciju, slobodu i poštovanje međunarodnog poretka utemeljenog na pravilima. Obje strane prepoznaju važnost daljnjeg jačanja gospodarskih veza, uključujući trgovinu i ulaganja, te rade na promicanju bliže suradnje u tim područjima.

Također blisko surađujemo na međunarodnim forumima poput Ujedinjenih naroda o pitanjima od zajedničkog interesa. Ovo blisko partnerstvo potvrđeno je na sastanku na vrhu Japana i Hrvatske u Tokiju u rujnu 2025., kada su se naši premijeri složili da nastave blisku suradnju. Naši premijeri također su se načelno suglasili o Sporazumu o radnom odmoru između Japana i Hrvatske kako bi se stvorile nove mogućnosti za produbljivanje međuljudske razmjene. Osim toga, odnos Japana i Hrvatske ojačan je širim partnerstvom Japana i EU, utemeljenim na dugogodišnjoj suradnji i zajedničkim temeljnim vrijednostima, što Japan i EU čini obostrano nezamjenjivim partnerima.