Ekonomisti su tijekom kampanje upozoravali da bi prihvaćanje prijedloga moglo ozbiljno usporiti gospodarski rast.
| Autor | Objavljeno | Portal | Original |
|---|---|---|---|
| Edita Vlahović ŽuvelaEdita Vlahović Žuvela | Poslovni | Otvori |
Švicarski birači odbacili su na referendumu prijedlog kojim bi se broj stanovnika zemlje ograničio na najviše 10 milijuna do 2050., čime je izbjegnut scenarij koji je prijetio ugrožavanjem odnosa s Europskom unijom i pristupa stranom tržištu rada. Prema preliminarnim rezultatima, oko 55 posto građana glasalo je protiv prijedloga, dok ga je 45 posto podržalo.
Ishod referenduma predstavlja olakšanje za švicarsku poslovnu zajednicu, koja je upozoravala da bi ukidanje slobodnog kretanja osoba s EU moglo izazvati ozbiljne posljedice za gospodarstvo. Glasanje se tijekom kampanje često uspoređivalo s britanskim referendumom o Brexitu iz 2016. jer je moglo dovesti u pitanje jedan od ključnih sporazuma između Berna i Bruxellesa.
Prijedlog je promovirala desna Švicarska narodna stranka (SVP), koja je tražila da broj stanovnika ne prijeđe granicu od 10 milijuna. Ako bi taj prag bio premašen i takvo stanje trajalo dvije godine, Švicarska bi prema prijedlogu trebala ukinuti slobodu kretanja osoba s EU. Švicarska danas ima oko 9,1 milijun stanovnika, a rast posljednjih godina ponajprije potiču imigracija i dulji životni vijek. Švicarski ministar pravosuđa Beat Jans pozdravio je rezultat referenduma, ocijenivši da su birači poslali poruku stabilnosti i predvidljivosti.
“Današnjom odlukom biračko je tijelo poslalo signal stabilnosti, otvorenosti i pouzdanosti”, rekao je Jans na konferenciji za novinare i najavio da će vlada analizirati moguće mjere kojima bi se odgovorilo na zabrinutost građana zbog imigracije i pritiska na tržište stanovanja. Vodeći poslovni lobi Economiesuisse prijedlog je tijekom kampanje nazivao “inicijativom kaosa”, upozoravajući da švicarske kompanije ovise o radnicima iz EU i drugih zemalja. Bez pristupa toj radnoj snazi dio kompanija mogao bi preseliti poslovanje u inozemstvo, što bi smanjilo porezne prihode i ugrozilo financiranje javnih usluga.
Ekonomisti su tijekom kampanje upozoravali da bi prihvaćanje prijedloga moglo ozbiljno usporiti gospodarski rast. Vladina studija procijenila je da bi gospodarska proizvodnja do kraja stoljeća bila oko 12 posto manja da je inicijativa usvojena. Protivnici inicijative isticali su i važnost gospodarskih veza s Europom. Oko polovice ukupnog švicarskog izvoza plasira se na tržište EU, uvjerljivo najvažnijeg trgovinskog partnera zemlje. Poslovni krugovi sada pozivaju vlasti da iskoriste rezultat referenduma za ratifikaciju sporazuma s Bruxellesom, postignutog krajem 2024., kojim bi se dodatno produbile bilateralne gospodarske veze.
Tijekom kampanje protivnici prijedloga upozoravali su i na geopolitički kontekst. Nakon što je američki predsjednik Donald Trump 2025. uveo najviše američke carine u Europi upravo na švicarsku robu, mnogi su smatrali da bi dodatno zaoštravanje odnosa s Bruxellesom bilo gospodarski rizično. Iako je inicijativa odbijena, gotovo polovica birača podržala ju je, što pokazuje da nezadovoljstvo razinom imigracije ostaje snažna politička tema. Zastupnica Zelenih Sibel Arslan upozorila je da će se pitanje ograničavanja broja stanovnika gotovo sigurno ponovno pojaviti u političkoj raspravi.
“Šteta je učinjena. Ovo je legitimiziralo razgovor o ograničavanju broja stanovnika. Duh je pušten iz boce”, izjavila je Arslan, javlja Reuters.
Odbacivanjem prijedloga Švicarska je zadržala postojeći režim slobodnog kretanja s EU i izbjegla rizik zahlađenja odnosa s najvažnijim gospodarskim partnerom. Za poslovnu zajednicu rezultat predstavlja kratkoročno olakšanje, no činjenica da je 45 posto birača podržalo ograničenje pokazuje da će imigracija i dalje ostati jedno od ključnih političkih i ekonomskih pitanja u zemlji.