| Autor | Objavljeno | Portal | Original |
|---|---|---|---|
| Katarina KušecKatarina Kušec | Poslovni | Otvori |
Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić predstavio je natječaje za ulaganja u primarnu poljoprivrednu proizvodnju ukupne vrijednosti 90 milijuna eura. Istaknuo je kako su ovo natječaji za “više hrvatske hrane na hrvatskim stolovima”, a milijuni su namijenjeni povećanju proizvodnje mlijeka, mesa, jaja, povrća i voća, kao i za vinograde, sjeme i rasadni materijal.
“Hrvatska treba rast poljoprivredne proizvodnje… Ovo je ulaganje u farme, nasade, plastenike, proizvodne kapacitete, a prije svega ulaganje u sigurnost hrane”, poručio je Vlajčić.
S obzirom na to da je Hrvatska u proizvodnji mlijeka samodostatna svega 50 posto, voća 42 posto, povrća 55 posto, u proizvodnji mesa 62 posto, dok kod svinjskog to iznosi 52 posto – to su sektori u koje će se ulagati jer brojke pokazuju da tu proizvodnja mora rasti.
Ministar kaže kako povećanje primarne proizvodnje donosi korist cijelom prehrambenom sektoru jer se povećava količina domaće hrane koja ostaje na hrvatskom tržištu i ono što je najbitnije, smanjuje se ovisnost Hrvatske o uvozu. Većina sredstava, odnosno ukupno 75 posto trebalo bi biti plasirano mikro, malim i srednjim korisnicima, kojima će država pokrivati 45 posto vrijednosti investicije, dok kod mladih poljoprivrednika i žena nositeljica poljoprivrednih gospodarstava intenzitet državne potpore raste za dodatnih 15 posto, dakle na ukupno 60 posto vrijednosti projekta.
Pritom, mikro, mali i srednji korisnici mogu “povući” do 500.000 eura, od čega najviše 100.000 eura može biti uloženo u mehanizaciju. Kod velikih korisnika intenzitet potpore iznosi maksimalnih 40 posto, a mogu ostvariti do dva milijuna eura potpore po projektu, od čega maksimalno 200.000 eura za mehanizaciju, prenosi Hina.
Dodajmo da za velike korisnike prijave počinju idući mjesec, dok će za mikro, male i srednje korisnike natječaji biti od rujna pa do kraja listopada, ovisno o sektoru.
Novost u cijeloj priči je uvođenje sektorskog modela kojim svaki proizvodni sektor dobiva vlastite kriterije i prioritete pa će se tako, prema Vlajčićevim riječima, za sredstva natjecati primjerice mljekar s mljekarom, a voćar s voćarom. On smatra da je takav model pravedniji i transparentniji te bliži stvarnom životu na terenu.
Svi kriteriji i uvjeti su u prethodim mjesecima kreirani sa svakim sektorom pojedinačno, a u pripremu su bili uključeni i predstavnici svih proizvođača, kao i struka, dodao je ministar Vlajčić.