| Autor | Objavljeno | Portal | Original |
|---|---|---|---|
| Siniša MalusSiniša Malus | Poslovni | Otvori |
Raiffeisen Bank International (RBI) je u srijedu putem austrijskog portala EQS-News obavijestio kako je 50,42 posto dioničara Addika prihvatilo javnu ponudu RBI-ja. Radi se o ukupno 9.831.951 izdanih dionica Addika, a navedeno uključuje i 1.878.167 dionica u vlasništvu Alta Grupe, što odgovara udjelu od 9,63 posto svih izdanih dionica Addika.
RBI je već prošlog tjedna poručio kako je 34,75 posto dioničara Addiko banke dosad prihvatilo ponudu RBI, a s jučerašnjim je danom priča oko preuzimanja Addika praktički razriješena. Obje javne ponude (RBI i NLB) žele osigurati 75 posto podrške dioničara do kraja javne ponude i dok je RBI sve bliže tom cilju, s jučerašnjom objavom priča za NLB izgleda izgubljena.
No, za konačnu potvrdu svega ipak treba pričekati do 22. srpnja i istek roka javne ponude. Svoje daljnje planove otkrili su iz NLB-a na upit Poslovnog dnevnika.
“Ne komentiramo ponudu RBI-ja. Međutim, napominjemo da je, kako je NLB naznačio namjeru povećanja svoje ponude na 33,50 EUR po dionici. Austrijska komisija za preuzimanje (ATC) je već odobrila izmijenjene uvjete ponude, koje NLB namjerava objaviti danas. Nakon objave, dioničari Addika koji su već prihvatili ponudu RBI-ja imat će pravo opozvati svoje prihvaćanje najkasnije četiri trgovačka dana prije isteka razdoblja prihvaćanja te svoje dionice ponuditi u okviru ponude NLB-a.”, odgovorili su za Poslovni dnevnik iz NLB Grupe.
Prije nekog vremena, uprava i nadzorni odbor Addiko banke podržali su ponudu za preuzimanje RBI-a, a banka je tada objavila da neće ni preporučiti ni obeshrabrivati svoje dioničare od prodaje dionica NLB-a. Prema najnovijoj objavi RBI-a, bitku za preuzimanje Addiko banke ponovno gubi slovenska NLB, koja je prije dvije godine već jednom bezuspješno pokušala preuzeti Addiko banku.
Preuzimanjem Addiko banke, NLB, naime, želi ući na hrvatsko tržište bankarskih usluga, gdje je trenutno prisutna samo s aktivnostima leasinga. Pristup domaćem tržištu bio je blokiran zbog spora između Slovenije i Hrvatske nakon raspada zajedničke države Jugoslavije i neriješenog pitanja u vezi s dugom hrvatske podružnice Ljubljanske banke prema hrvatskim štedišama.
Prije desetak dana, NLB Grupa objavila je namjeru povećanja ponuđene cijene na 33,5 eura po dionici Addika, umanjenu za buduće isplate dividendi, u dobrovoljnoj javnoj ponudi za preuzimanje banke, objavljenoj 13. svibnja 2026. Iako je ponuda RBI financijski niža i iznosi 26,5 eura po dionici, Uprava Addika navodi kako je njezina realizacija znatno izvjesnija, među ostalim i zbog spremnosti velikih dioničara na suradnju.
Raiffeisen je predstavio sveobuhvatni akcijski plan koji predviđa demontiranje Addika. Prema tom planu, poslovanje na Balkanu trebalo bi biti prodano sadašnjim srbijanskim vlasnicima, Alta Payu, putem takozvanog izdvajanja. Osim toga, iz bankarskih se krugova može čuti kako bi takav scenarij na neki način odgovarao i regulatorima jer bi izbjegli “vruć krumpir” koji bi se sigurno otvorio eventualnim ulaskom NLB-a na hrvatsko tržište.
Prilikom objave ponude za preuzimanje, RBI je objavio da namjerava zadržati Addiko poslovanje u Hrvatskoj, Sloveniji i svojoj matičnoj zemlji Austriji. Time bi ponovno ušao u Sloveniju, gdje vidi potencijal u korporativnom i investicijskom bankarstvu te na tržištu malih i srednjih poduzeća.
Također planira prodati Addiko poslovanje u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori srpskoj grupi Alta. Uspije li preuzimanje Addika u kombinaciji s Raiffeisenom, vlasnik Alta Grupe Davor Macura će postati važan igrač na bankarskom tržištu ne samo Srbije već i šire regije. Obje konkurentske ponude za preuzimanje podliježu početnom pragu prihvaćanja od 75 posto od strane dioničara Addika, iako taj uvjet zadržava fleksibilnost da ga ponuđači snize na 50 posto ako se to smatra potrebnim. Trenutačno je planirano da obje ponude ostanu otvorene za prihvaćanje do 22. srpnja.
Addiko je stvoren kao takozvana dobra banka Hypo Alpe Adrije nakon nacionalizacije 2009. godine osmišljene kako bi se spriječio njezin kolaps, a banka je ostala potencijalna meta konsolidacije još od razdoblja inicijalne javne ponude 2019. godine.