Autor	Objavljeno	Portal	Original
Siniša MalusSiniša Malus		Poslovni	Otvori

Zbog ‘ludih’ cijena većina ljudi nema pristup normalnom stanu

Cijene stanova i kuća dosegle su nove visoke vrijednosti svugdje u zemlji.

Broj transakcija nekretninama na slovenskom tržištu ponovno se povećao prošle godine nakon tri godine pada.

Rast cijena se nastavio, pri čemu su stanovi poskupjeli za 11 posto, a kuće za deset posto. Cijene stanova i kuća dosegle su nove rekordne vrijednosti praktički svugdje u zemlji, objavila je Geodetska uprava, prenosi RTV Slovenije.

Priuštivost sve manja

Broj tržišnih prodaja stanova u višestambenim zgradama prošle je godine na nacionalnoj razini porastao za 25 do 30 posto u odnosu na 2024. godinu, a broj prodaja stambenih kuća za 20 do 25 posto, napisala je Geodetska uprava (Gurs) u izvješću o slovenskom tržištu nekretnina za 2025. godinu objavljenom jučer.

U usporedbi s 2021. godinom, kada je broj transakcija dosegao vrhunac nakon epidemije, broj prodaja stanova prošle godine i dalje je bio niži za oko 20 posto, a prodaja kuća za oko 15 posto.

Prema preliminarnim podacima, prošle godine zabilježeno je 29.400 ugovora o kupnji i prodaji nekretnina, ukupne vrijednosti oko 3,1 milijarde eura. Od toga je zabilježeno oko 14.100 transakcija stambenim nekretninama, vrijednih oko 2,2 milijarde eura, uključujući 8500 transakcija za stanove vrijedne 1,3 milijarde eura i 5600 transakcija za kuće vrijedne oko 950 milijuna eura.

Gurs procjenjuje da će konačan broj svih sklopljenih ugovora biti između 30 tisuća i 31 tisuće, a njihova ukupna vrijednost između 3,2 i 3,3 milijarde eura. U 2024. godini sklopljeno je 25.300 ugovora o kupnji nekretnina, ukupne vrijednosti 2,6 milijardi eura.

“Značajan porast broja kupnji stambenih nekretnina prošle godine uglavnom je posljedica smanjenja kamatnih stopa i posljedično povećanja obujma stambenih kredita. Uz visoku stopu zaposlenosti, rast realnih plaća i stalni višak potražnje za stanovima, ovi čimbenici potaknuli su veću aktivnost kupaca i investitora”, objasnio je Gurs.

Unatoč tome, s daljnjim porastom cijena, dostupnost stanovanja za većinu stanovništva nastavila se smanjivati, dodali su u izvještaju.

Od 2020. cijene stanova porasle su za gotovo 80 posto, cijene kuća za 65 posto, a zemljišta za izgradnju zgrada za gotovo 60 posto. U Ljubljani su cijene 20 godina starih stanova već dosegle 9700 eura po četvornom metru na nekim mjestima.

“Danas možemo govoriti o ‘ludim’ cijenama stanova, koje većini stanovništva onemogućuju normalan pristup pristojnom stanovanju, što je ustavno pravo. Stoga je dugoročno ključno osigurati financijska sredstva i izgraditi javne stanove”, naglašava uprava.

Krajem 2025. godine u Sloveniji je registrirano nešto više od 556 tisuća stambenih kuća (2500 više nego godinu prije) i oko 354 tisuća stanova u višestambenim zgradama (3500 više nego godinu prije). Ukupna vrijednost slovenskog nekretninskog fonda iznosila je oko 297 milijardi eura, od čega je 65 milijardi eura bilo stanova u višestambenim zgradama.

Rast cijena stambenih nekretnina, koji traje od preokreta cijena 2015. godine, nastavio se i prošle godine. Cijene stanova i kuća dosegle su nove rekordne vrijednosti praktički svugdje u zemlji. Prosječna cijena rabljenog stana prvi je put na nacionalnoj razini premašila tri tisuće eura po četvornom metru (iznosila je 3200 eura, odnosno 10 posto više), a u Ljubljani, gdje je najviša, premašila je pet tisuća eura po četvornom metru. Obje cijene bile su 10 posto više nego godinu prije.

Na obali je medijan iznosio 4810 eura, u alpskom turističkom području 4530 eura, u sjevernoj okolici Ljubljane 4060 eura, u južnoj okolici Ljubljane 4000 eura, u Kranju i okolici 3620 eura, na Krasu 3210 eura, na području Gorenjske (bez Kranja i alpskog turističkog područja, ali uključujući Škofju Loku, Radovljicu, Tržič i Jesenice) 3050 eura, u Novom mestu i okolici 2930 eura, u Mariboru 2670 eura i u Celju 2660 eura. Najniža je bila u Posavju i Beloj Krajini, 1410 i 1450 eura po četvornom metru.

Najveći rast cijena u Mariboru

Među najvećim gradovima, najveći porast cijena stanova zabilježen je u Mariboru, 14 posto. Slijede Kranj s porastom od 12 posto i Ljubljana s 10 posto. Najmanji rast među urbanim područjima zabilježen je na obali, gdje su cijene porasle za osam posto, dok su u Celju porasle za devet posto.

Za ovu godinu Gurs procjenjuje da su, s obzirom na povećanu geopolitičku neizvjesnost i moguće daljnje pogoršanje situacije na Bliskom istoku, sada vrlo vjerojatni daljnji globalni rast cijena energenata, jačanje inflacijskih pritisaka i ponovni porast ključnih kamatnih stopa.

“To bi također moglo utjecati na aktivnost na slovenskom tržištu nekretnina, odnosno daljnjem smanjenju broja transakcija i barem usporavanju rasta cijena stambenih nekretnina. Osim u slučaju teže globalne ekonomske krize, koja se, s obzirom na trenutnu situaciju u svijetu, ne može isključiti, kod nas se ne očekuje osjetniji pad cijena nekretnina”, naveli su.