Autor	Objavljeno	Portal	Original
Marija BrnićMarija Brnić		Poslovni	Otvori

Pravobraniteljica: Sad je pravo vrijeme za definiranje mobinga!, ministarstvo: Ne još

U ovom valu usklađivanja s europskim propisima nije predviđeno bavljenje tom tematikom.

Skore izmjene zakona o radu, u koji bi se primarno trebao ugraditi puno duži rok mogućnosti korištenja tzv. starog godišnjeg odmora, pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter smatra pravom prilikom da Vlada riješi još jedan problem prisutan u radnim odnosima – mobing.

U godišnjem izvješću o radu svog ureda u 2025., koji će uskoro predstaviti i zastupnicima Hrvatskog sabora, pučka pravobraniteljica ističe kako kontinuirano raste broj pritužbi koje dobiva zbog mobinga i povrede dostojanstva radnika, posebno iz javnog sektora.

Ne precizira i broj pritužbi, tek daje na uvid citate pisama koje zaprima od građana koji se na radnom mjestu osjećaju ugroženima te navodi kako su sindikati iz područja školstva u srednjim školama ukazali da je u 2025. povećan broj zahtjeva za zaštitu dostojanstva od postupanja ravnatelja škola.

Mjere prevencije stresa

Pučka pravobraniteljica poziva se i na podatke udruge Mobbing, koja inače radnicima pruža savjetodavnu i psihološku pomoć, a koja je lani zabilježila ukupno 818 prijava mobinga. Za samu udrugu to je i nešto manji broj novih slučajeva kojima se bavio u odnosu na godinu ranije (14 manje), no ono što je po njima novo jest vidljiv porast slučajeva tzv. horizontalnog mobinga, odnosno između samih radnika na jednakim položajima. U 2023. je ovoj udruzi prijavljeno bilo 19 takvih slučajeva, dok ih je lani evidentirano 145.

Pučka pravobraniteljica već je i ranije isticala kako problem zlostavljanja na radu i njihovih posljedica za radnike koji ih trpe zahtijeva dodatno zakonsko uređenje. Naime, u postojećem zakonu o radu u članku 134. uređeno je pitanje zaštite dostojanstva radnika od uznemiravanja, no formalno samo za slučaj diskriminacije po nekom od osnova iz dvaju zakona – o suzbijanju diskriminacije ili o ravnopravnosti spolova. Mobing kao takav nije zakonski definiran, a on ima puno širi obuhvat od rasne, spolne, nacionalne diskriminacije i uznemiravanja na radom mjestu. Smatra ga se dugotrajnim psihološkim zlostavljanjem.

Radnici se primjerice pučkoj pravobraniteljici žale zbog omalovažavanja od strane pojedinca ili grupe, neprimjerene komunikacije, izloženosti vrijeđanju, izrugivanju, pozivima za vrijeme bolovanja da se što prije vrate na posao, na izostavljanje iz grupne komunikacije ili dodatnu kontrolu kojom nisu obuhvaćeni drugi radnici. Nije, dakle, riječ o klasičnoj diskriminaciji, a iako već sada postoji pravni prostor u kojemu je moguće tražiti zaštitu, u sudskoj praksi to nije čest slučaj, upravo zbog nedovoljno jasno definiranog instituta mobinga.

Vlade su do sada, kako se da zaključiti iz izvješća pučke pravobraniteljice, bile stava da je postojećim zakonom o radu već definirano pitanje sprječavanja uznemiravanja te se nisu htjele detaljnije pozabaviti ovom problematikom. Još na inicijativu koja je predložena kroz izvješće o radu Ureda za 2014. tadašnja Vlada koju je vodio Zoran Milanović u svom mišljenju je navela kako se zaštita od zlostavljanja radnika treba regulirati “kroz kolektivne ugovore, kao što je to slučaj u drugim zemljama EU”.

U 2016. je, pak, resorno Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike predlagalo da se problemu pristupi kroz “koordinirane međuresorne mjere i aktivno uključivanje zainteresiranih dionika”. Po riječima pravobraniteljice, ministarstvo je u zaštiti od zlostavljanja na radu smatralo važnima mjere prevencije stresa regulirane zakonom o zaštiti na radu, ali je njihova učinkovitost upitna jer za moguće kršenje nisu propisane i sankcije.

No, kada je davala izvješće za rad u 2023., Vlada Andreja Plenkovića je, na što podsjeća pučka pravobraniteljica, uzvratila najavom da problem mobinga zaslužuje posebnu analizu te da će mu se posvetiti pozornost kod budućih izmjena zakona o radu. Budući da se, zbog reguliranja prava radnika na odmor i usklađivanja s europskom praksom, upravo radi na novim pravilima tog zakona, taj trenutak je po Teni Šimonović Einwalter stigao.

Ipak, ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić ne dijeli njezin stav jer u ovom valu izmjena i usklađivanja s europskim propisima nije predviđeno bavljenje tom tematikom. Na upit Poslovnog dnevnika hoće li se kod skorih izmjena zakona o radu uvažiti inicijativa pučke pravobraniteljice iz Ružićevog ministarstva dobili smo objašnjenje kako se na izmjeni zakona o radu priprema prvenstveno radi prenošenja europskih direktiva za koje Hrvatska ima propisane rokove implementacije, a riječ je o jačanju načela jednakih plaća muškaraca i žena i o poboljšanju uvjeta u radu putem platforme te usklađivanje instituta prijenosa godišnjeg odmora s propisima Međunarodne organizacije rada.

“S obzirom na to da je tema mobinga važno pitanje za položaj radnika u radnom odnosu, bitno je da ono bude prepoznato u okviru budućeg cjelovitog uređenja općeg propisa o radu ili drugog propisa radnog zakonodavstva”.

Skandinavci i Francuzi

No, tema jasnijeg definiranja mobinga i njegovog kažnjavanja prisutna je i u drugim europskim državama. Na razini EU nema ujednačene prakse i direktive koja bi uvela isti standard u tretiranju i rješavanju slučajeva mobinga, ali se zagovara donošenje takve zasebne direktive. Skandinavske zemlje i Francuska prve su se pozabavile uvođenjem zakonske zaštite od mobinga, Švedska još 1993., a kod većine članica problemu se pristupa kroz druge važeće radne i zakone o diskriminaciji i uznemiravanju. No, sve više zemalja radi na puno detaljnijem utvrđivanju mobinga i ‘kataloga’ nepoželjnih ponašanja, vremenskog roka trajanja potrebnog da se tretira kao mobing, postupke prijava i propisivanja visina kazni.

Kako, pak, dišu hrvatski poslodavci prema idejama pučke pravobraniteljice ili hrvatskih sindikata da dokazivanje postojanja mobinga umjesto na radniku bude na poslodavcu, da on na prijavu radnika mora dokazati da mobinga nije bilo? Njihov glas o ovoj temi rjeđe se čuje, no generalno stav je HUP-a da je važno suzbijanje svih zlostavljanja i osiguravanje zdravog okruženja, jer mobing negativno utječe i na produktivnost i poslovne rezultate.