Autor	Objavljeno	Portal	Original
Mladen MiletićMladen Miletić		Poslovni	Otvori

‘Sigurnost hrane i održivost proizvodnje teme su koje traže znanje, suradnju i odgovornost’

Hrvoje Hefer, ravnatelj Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH), organizatora Foodcooltoura 2026.

Nakon iznimno uspješnog prvog izdanja konferencije Foodcooltour, koje je prošle godine u Osijeku okupilo više od 300 sudionika i više od 50 uglednih domaćih i međunarodnih stručnjaka, Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH), Grad Osijek i DD produkcija organiziraju drugo izdanje konferencije o sigurnosti hrane i održivosti proizvodnje.

FOODCOOLTOUR 2026. održat će se 23. i 24. travnja, u Koncertnoj dvorani Franjo Krežma Kulturnog centra Osijek. O temama i ciljevima konferencije, ključnim izazovima u poljoprivredno-prehrambenom sektoru i važnosti multidisciplinarnog pristupa razgovarali smo s organizatorom Hrvojem Heferom, ravnateljem HAPIH-a.

Nakon vrlo uspješnog prvog izdanja konferencije FOODCOOLTOUR, što za vas znači njezino drugo izdanje?

To je prije svega potvrda da smo prošle godine otvorili relevantne teme koje su istodobno stručne, razvojne i društveno važne. Foodcooltour 2025. pokazao je da postoji snažna potreba za platformom na kojoj se o sigurnosti hrane, održivosti proizvodnje i budućnosti prehrambenog sustava može razgovarati otvoreno, argumentirano i interdisciplinarno. Odaziv eminentnih znanstvenika i stručnjaka i svakako publike dao nam je jasnu poruku da takav format treba nastaviti razvijati.

Drugo izdanje, u koje smo ušli s dodatnom odgovornošću, ali i s velikim entuzijazmom, zato nije samo nastavak jedne uspješne konferencije, nego i korak dalje. Ove godine želimo još snažnije povezati znanost, struku, institucije, proizvodni sektor, industriju i javnost, da konferencija bude mjesto stvarnog dijaloga, razmjene znanja i poticaj za donošenje kvalitetnijih odluka. U vremenu u kojem se prehrambeni sustavi suočavaju s pritiscima na više razina, od klimatskih promjena i tržišnih poremećaja do regulatornih izazova i promjena u potrošačkim navikama, dijalog više nije stvar protokola nego potreba.

Ovogodišnji program ponovno okuplja širok krug sudionika. Koliko je to važno za samu snagu konferencije?

To je jedna od ključnih vrijednosti Foodcooltour-a. Danas nijedno ozbiljno pitanje vezano uz hranu ne možemo promatrati iz samo jednog kuta. Sigurnost hrane nije isključivo tema za laboratorije, inspekcije ili proizvođače. Ona se tiče i ekonomije, i zdravstva, i okoliša, i komunikacije, i potrošačkih navika, i povjerenja javnosti. Zato nam je važno da na istom mjestu okupljamo europske i domaće institucije, znanstvenike, stručnjake, tehnologe, predstavnike velikih tvrtki, kreatore politika, ali i ljude iz medija, dizajna, gastronomije i javnog života.

Upravo takav susret različitih perspektiva daje najbolju šansu da dođemo do kvalitetnih i provedivih odgovora. Prošlogodišnji odjeci u europskim krugovima pokazali su da je takav multidisciplinaran pristup prepoznat kao vrijedan model i izvan Hrvatske. Potvrđuje nam to i dolazak novog izvršnog direktora Europske agencije za sigurnost hrane Nikolausa Kriza na ovogodišnje izdanje.

Koje su središnje teme ovogodišnjeg izdanja?

Program je koncipiran tako da odgovori na pitanja koja danas realno opterećuju poljoprivredno-prehrambeni sektor. Govorit ćemo o sigurnosti hrane kao jednom od ključnih sastavnica stabilnosti društva i strateškom pitanju, o održivosti proizvodnje, otpornosti opskrbnih lanaca, zelenoj i digitalnoj tranziciji, klimatskim promjenama, rastu troškova proizvodnje, cijenama hrane, reputacijskim rizicima i ulozi potrošača. Otvorit ćemo i niz konkretnih dilema koje su vrlo prisutne u javnosti i struci: je li sigurnost hrane posljednja linija obrane europskog prehrambenog sustava, kako pomiriti ciljeve Europskog zelenog plana s realnim uvjetima proizvodnje, može li sustav dostave hrane osigurati jednaku razinu sigurnosti i kvalitete, koliko jedna loša recenzija može utjecati na reputaciju proizvođača ili restorana te što za zdravlje i prehrambeni lanac znači sve prisutnija tema plastike i mikroplastike u hrani.

Program uključuje razgovore jedan na jedan s izvršnim direktorom Europske agencije za sigurnost hrane te predsjednikom Hrvatskog sabora, deset panel rasprava i više interaktivnih popratnih sadržaja. Time želimo pokazati da sigurnost hrane nije uska stručna tema, nego područje koje se dotiče gospodarstva, zdravstva, okoliša, komunikacije, kulture prehrane i svakodnevnog života građana.

Jedan od središnjih panela nosi naslov ‘Green deal vs. Real deal’. Je li to danas glavna dvojba europske i hrvatske poljoprivrede? Koliko je teško pronaći ravnotežu između zelenih politika i realnih uvjeta proizvodnje?

Apsolutno jest. Održiva proizvodnja danas više nije stvar izbora ni dobre volje, nego nužnost. Klimatske promjene, očuvanje prirodnih resursa, smanjenje emisija i racionalnije upravljanje inputima traže ozbiljnu prilagodbu cijelog sektora. Međutim, proizvođači istodobno posluju u uvjetima tržišne neizvjesnosti, rasta troškova energije, gnojiva, logistike i rada. Zato je sasvim opravdano pitati kako te procese uskladiti sa stvarnim kapacitetima gospodarstva. Ključno je da zelena tranzicija bude vođena razumno, utemeljeno na podacima i uz svijest o stvarnim kapacitetima sektora te kako pojedine mjere djeluju na proizvodnju, cijene i sigurnost opskrbe.

Održive politike moraju biti provedive, ekonomski održive i usmjerene prema jačanju otpornosti. Ako proizvođaču ne ponudite alat, znanje, prijelazno razdoblje i podršku, tada mu cilj zvuči kao kazna, a ne kao razvojni smjer. Ključ je u preciznim rješenjima, prijenosu znanja, tehnološkim inovacijama i kvalitetnim javnim politikama koje prate sektor. Upravo zato nam je taj panel važan — želimo otvoren i odgovoran razgovor o tome gdje su granice, a gdje prilike, kako postići ravnotežu između ambicioznih ciljeva i realnih mogućnosti.

U tom kontekstu, kako HAPIH konkretno pomaže proizvođačima u podizanju otpornosti i konkurentnosti njihove proizvodnje?

Uloga HAPIH-a upravo je u tome da između velikih izazova i svakodnevne proizvodne prakse uspostavi most znanja, podataka i stručne podrške. Naš posao nije samo reagirati kada se problem pojavi, nego raditi na tome da se rizici prepoznaju ranije i da proizvođači, institucije i donositelji odluka raspolažu kvalitetnim informacijama. To radimo kroz analize, istraživanja, savjetodavnu i stručnu podršku, razvoj informacijskih sustava i prikupljanje podataka koji imaju vrlo konkretnu primjenu na terenu. Jedan od vrlo konkretnih primjera je sustavno praćenje tla – monitoring tla u Republici Hrvatskoj.

Uspostavom mreže postaja trajnog motrenja tla gradimo nacionalni sustav kojim pratimo promjene u kvaliteti tla, prisutnost hranjiva, organske tvari i onečišćivača. Kroz kontrolu plodnosti, na temelju koje se daje preporuka gnojidbe, optimiziranjem procesa proizvođači smanjuju troškove proizvodnje i povećavaju izglede za bolji prinos te kvalitetu svojih proizvoda. To je put prema otpornijoj i racionalnijoj proizvodnji kojim se istodobno jača konkurentnost proizvodnje i čuva tlo kao temeljni resurs. Jer, u današnjem vremenu u kojem svaki pogrešan input skupo košta, podatak postaje jednako važan kao i sam resurs.

Stalno slušamo o digitalnoj transformaciji poljoprivrede. Je li ona i dalje razvojna ambicija ili je postala nužnost? Koliko su digitalizacija i podaci danas važni za razvoj moderne poljoprivrede i sigurnosti hrane?

Digitalizacija je danas jedno od ključnih razvojnih poluga modernog poljoprivredno-prehrambenog sustava. Postala je nužnost. Digitalizacija danas nije dodatak sustavu, nego dio njegove funkcionalnosti. Ona omogućuje da se veliki broj podataka prikuplja, analizira i koristi u stvarnom vremenu, od stanja tla i proizvodnih parametara do obrazaca potrošnje i trendova u prehrambenom lancu. HAPIH upravo zato razvija sustave i baze podataka koji povezuju informacije i velik broj prikupljenih podataka – od analiza tla i zdravstvenog stanja proizvodnje do obrazaca prehrambenih navika stanovništva, slikovito rečeno “od polja do stola”.

Takav pristup omogućuje preciznije upravljanje proizvodnjom, bolju procjenu rizika, učinkovitiju uporabu resursa i kvalitetniju podlogu za javne politike u planiranju mjera i potpora. Kada imate kvalitetne podatke, odluke više nisu procjena, nego rezultat stručne analize. U vremenu brzih promjena upravo to čini razliku između reaktivnog i odgovornog upravljanja sustavom. Digitalna tranzicija ne može riješiti sve probleme sama, ali bez nje ćemo ih rješavati sporije, skuplje i s više pogrešaka.

Jedno od novih izazova je i primjena uredbe o deforestaciji. Hoće li to za hrvatsko gospodarstvo biti dodatno opterećenje ili razvojna prilika?

Svaka nova regulatorna obveza izaziva određenu zabrinutost, posebno u sektorima koji su već izloženi velikim pritiscima. Tako je i s uredbom o deforestaciji. Dio gospodarstva to vidi kao dodatni administrativni i operativni teret, što je razumljivo. Međutim, u svakom izazovu postoji i prilika, a u ovom slučaju ona se odnosi na transparentnost, sljedivost i pozicioniranje hrvatskih proizvoda na tržištu.

Ako sustav dobro postavimo, ako proizvođači i institucije imaju pravodobne informacije, stručnu podršku i jasne procedure, Hrvatska može ovu obvezu pretvoriti u prednost. Potrošači u Europi sve više traže proizvode za koje postoji jamstvo odgovorne proizvodnje, očuvanja resursa i visoke razine sljedivosti. Hrvatska upravo u segmentu kvalitete, izvornosti i odgovornog odnosa prema prostoru ima snažan potencijal. Uloga HAPIH-a u tom je procesu pružiti stručnu i operativnu podršku kako bi provedba bila učinkovita, razumljiva i usmjerena prema jačanju povjerenja u domaće proizvode.

Koliko su s obzirom na posebno složene izazove koji prate sektor proizvodnje hrane važni konstantno informiranje, edukacija, podizanje svijesti…

Edukacija i razmjena znanja su presudni. Govorimo o temama koje su tehnički složene, regulatorno zahtjevne i vrlo osjetljive za svakodnevni život ljudi. U takvom okruženju kvaliteta odluka ovisi o kvaliteti informacija. HAPIH zato u svojim aktivnostima stavlja velik naglasak na edukaciju i informiranje, i to u više smjerova. S jedne strane, proizvođačima treba pomoći da se lakše prilagode novim tehnologijama, klimatskim izazovima i regulatornim zahtjevima. S druge strane, građanima treba približiti činjenicu da sigurnost hrane nije tema koja počinje i završava na etiketi proizvoda. Potrošači svojim izborima izravno utječu na tržište, a time i na smjer razvoja proizvodnje, ali i sigurnost hrane, koja je odgovornost svakog od nas.

Upravo ovih dana je krenuo i novi val kampanje Safe2Eat koju provode Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) i HAPIH. Cilj kampanje je potrošačima pružiti znanstveno utemeljene, praktične informacije kako bi unaprijedili prehrambene navike i donosili informirane odluke o hrani. Uz teme sigurnog rukovanja hranom i smanjenja otpada po prvi put stavlja naglasak i na prehrambene potrebe. O nekima od tema Safe2Eat kampanje raspravljat ćemo i na našoj konferenciji. Upravo su zato platforme poput Foodcooltour-a izuzetno važne, jer povezuju dionike, jačaju informiranost i otvaraju prostor za dijalog koji je stručan, otvoren i usmjeren na rješenja.

Što biste željeli da sudionici i javnost ponesu s Foodcooltour-a 2026.?

Osjećaj da se o najvažnijim pitanjima može razgovarati ozbiljno, otvoreno i korisno. Velika nam je čast što će među sudionicima rasprava biti izvršni direktor EFSA-e Nikolaus Kriz, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić, predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir, kao i niz relevantnih govornika, uvaženih europskih i nacionalnih stručnjaka iz različitih područja javnog i profesionalnog života.

Uz bogat radni program, konferencija će ponuditi i dodatne sadržaje koji povezuju stručni, kulturni i doživljajni aspekt hrane i proizvodnje, kao primjerice obilježavanje Dana zaštićenih hrvatskih autohtonih proizvoda i predstavljanje proizvođača tradicionalnih proizvoda s europskim oznakama kvalitete, tematski kviz s Joškom Lokasom, degustaciju vrhunskih vina u organizaciji udruge Graševina Croatica te koncertni program. I to je dio našeg koncepta – da razgovor o hrani bude ozbiljan, ali i dovoljno živ, otvoren i blizak ljudima. Želimo da Foodcooltour i ove godine iz Osijeka pošalje jasnu poruku: sigurnost hrane i održivost proizvodnje teme su koje traže znanje, suradnju i odgovornost. Kada povežemo znanost, proizvodnju, institucije i društvo, tada možemo graditi sustav koji je otporniji, pravedniji i sigurniji za sve.