Autor	Objavljeno	Portal	Original
Poslovni.hrPoslovni.hr		Poslovni	Otvori

Hoće li kvadrat opet rasti 60 posto? Bliski istok kao novi okidač za dizanje cijena nekretnina

Perko objašnjava da rat prvo diže cijene energije, a zatim pokreće širi inflacijski val u kojem kamatne stope na stambene kredite prestaju padati, a mogu i ponovno rasti.

Globalna nestabilnost na Bliskom istoku mogla bi vrlo brzo utjecati na cijene gradnje i nekretnina u Hrvatskoj, piše Dnevnik.hr. Ključni rizik je moguća eskalacija sukoba u regiji Irana i blokada Hormuškog tjesnaca, kroz koji prolazi oko petine svjetske nafte i ukapljenog plina.

Posljedice se već osjećaju kroz rast cijena energenata, a to se gotovo automatski prelijeva na građevinski sektor, koji u velikoj mjeri ovisi o energiji. Kako upozorava stručnjak Saša Perko, proizvodnja osnovnih materijala poput čelika i cementa izravno reagira na svaku promjenu cijena goriva.

Poseban problem predstavlja i uvoz opreme, jer se dio materijala i komponenti i dalje nabavlja s udaljenih tržišta. Zbog skupljeg transporta, većih troškova osiguranja i nesigurnosti plovidbe, cijene instalacijske i električne opreme rastu, a rokovi isporuke postaju sve neizvjesniji.

Opća inflacija

Dodatni pritisak dolazi od proizvoda povezanih s naftom, pa tako asfalt i hidroizolacija među prvima reagiraju na rast cijene barela. Kada nafta prijeđe psihološku granicu od 100 dolara, troškovi takvih materijala brzo rastu, što posebno pogađa projekte s unaprijed definiranim cijenama.

Rat u tako važnoj regiji obično potiče opću inflaciju, što dodatno komplicira situaciju s kamatnim stopama i dostupnošću financiranja. Perko objašnjava da rat prvo diže cijene energije, a zatim pokreće širi inflacijski val u kojem kamatne stope na stambene kredite prestaju padati, a mogu i ponovno rasti.

Za investitore to znači skuplji i teže dostupan kapital, što usporava novu gradnju i svodi je na projekte koji mogu izdržati strože bankarske uvjete. Iako se nekretnine često smatraju “sigurnom lukom” u krizama, on smatra da taj efekt u Hrvatskoj ne treba precjenjivati jer cijene i dalje primarno formiraju domaća potražnja, turizam i ograničena ponuda.

Cijena rada

Istodobno raste i cijena rada, jer skuplji energenti povećavaju troškove života, što se prelijeva na zahtjeve za većim plaćama u sektoru koji već dulje vrijeme pati od nedostatka radne snage. Perko pritom ističe da trošak rada čini značajan dio ukupne cijene gradnje, ali obično raste s određenim vremenskim odmakom.

“Unutar jedne građevine trošak rada čini oko 35 do 45 posto ukupnog troška, ali važno je reći da rast plaća obično dolazi s odmakom od šest do dvanaest mjeseci. Materijali reagiraju puno brže, često odmah, a ponekad i uz dozu špekulacije proizvođača i distributera. Zato se udar na cijenu kvadrata najprije vidi u materijalima, a tek kasnije u rastu troška rada”, objašnjava.

Na pitanje može li ova kriza ubrzati prelazak na održive i lokalne materijale, Perko odgovara realistično navodeći da kriza može biti okidač, ali ne i razlog za brzu tranziciju. Prioritet industrije u trenutku potresa jest stabilizacija troškova, a održivi materijali u pravilu u startu povećavaju cijenu projekta, pa se takvi strateški zaokreti obično događaju tek nakon što se tržište smiri. Konačna procjena rasta cijena kvadrata u novogradnji uvelike ovisi o trajanju potencijalnog sukoba.

“Ako situacija potraje, mogli bismo gledati scenarij sličan razdoblju nakon ruskog napada na Ukrajinu, kada su cijene stambenih nekretnina u Hrvatskoj u nekoliko godina vrlo snažno rasle – grubom procjenom, reda veličine oko 60 % u četiri godine“, zaključuje Saša Perko.