Na Jadranu uopće ne postoji stvarna potreba za dugoročnim najmom na brojnim lokacijama.
| Autor | Objavljeno | Portal | Original |
|---|---|---|---|
| Ana RoksandićAna Roksandić | Poslovni | Otvori |
Registracijski broj za svaku smještajnu jedinicu, ako sve bude po planu, uskoro će trebati imat svi iznajmljivači, a na vrata će im moći pokucati, osim djelatnika Državnog inspektorata i komunalni redari te djelatnici Carinske uprave.
Zakon koji je krajem tjedna predstavio ministar turizma i sporta Tonči Glavina uvodi stroža pravila i jači nadzor nego ikad prije, sve u pokušaju da se što više stane na kraj onima koji iznajmljuju turistima ‘na crno’.
Fokus je na suzbijanju neprijavljenog iznajmljivanja, boljoj razmjeni podataka u skladu s pravilima Europske unije, digitalizaciji procedura i modernizaciji sustava kategorizacije. Postojeći zakon datira iz 2015. godine i više je puta mijenjan, no u međuvremenu se turističko tržište bitno promijenilo, prije svega, kratkoročni najam snažno je narastao, a pojavile su se i brojne zloupotrebe. Cilj novog zakona je postaviti jasnija pravila i prilagoditi sustav današnjim uvjetima poslovanja.
“Sam Zakon srž je daljnje provedbe cjelokupne reforme upravljanja razvojem turizma po načelima održivosti. Ono što je izrazito važno, dali smo dovoljan vremenski okvir za prilagodbu svim izmjenama koje donosimo”, rekao je Glavina.
Glavina je naglasio kako se cilj ministarstva da se Hrvatska kao destinacija udalji od etikete mjesta masovnog turizma već polako ostvaruje. Kazao je kako su napravljeni koraci doveli do toga da je broj ugovora za dugoročni najam porastao je za oko 15 posto, naročito u jadranskoj Hrvatskoj u zadnjih godinu dana. Čelni čovjek hrvatskog turizma pritom je naglasio da Hrvatska ne želi ići prema masovnom turizmu, već prema održivijem modelu koji traje tijekom cijele godine. No, sa strane obiteljskih iznajmljivača, navedeni podatak se ne bi trebao promatrati kao pozitivan.
“Imam primjedbu na izjavu ministra da je povećan broj dugoročnog najma na račun kratkoročnog nešto pozitivno. U udruzi smatramo da svaki vlasnik treba imati slobodu odlučiti hoće li svoju nekretninu iznajmljivati dugoročno ili kratkoročno. Zašto bi jedno bilo bolje od drugog? To je, po našem mišljenju, apsurdno, posebno u manjim mjestima na obali. Na Jadranu uopće ne postoji stvarna potreba za dugoročnim najmom na brojnim lokacijama, niti će je biti, jer izvan sezone ondje nema dovoljno aktivnosti ni posla”, kazao nam je Vedran Tomić, predsjednik udruge Spasimo male obiteljske iznajmljivače (SMOi).
Tomić vjeruje kako se na ovaj način ne rješava ključni problem dugoročnog najma, a to je sigurnost najmodavstva.
“Kad bi ljudi bili sigurni da mogu izbaciti ljude koji ne plaćaju najamninu i da mogu naplatiti zakupninu i troškove režija, mnogi bi prešli u dugoročni najam jer on za razliku od kratkoročnog ne zahtijeva nikakav trud ni rad. No bira se kratkoročni jer turist, kakav god da je, će nakon pet dana otići, a svakome je neprihvatljivo da mu netko bude u stanu godinama i ne plaća”, kazao je Tomić.
Svaka turistička smještajna jedinica će morati imati jedinstveni registracijski broj kako bi se mogla legalno oglašavati na online platformama. Jednako tako, cijeli postupak prijave i kategorizacije će se ubuduće voditi digitalno kroz sustav eTurizam.
Prema nacrtu zakona koji će biti na javnom savjetovanju 30 dana, do 18. svibnja ove godine, predviđaju se visoke kazne za sve koji sudjeluju u neregistriranom iznajmljivanju, od samih iznajmljivača do onih koji takve usluge oglašavaju ili omogućuju. Prema trenutačnom nacrtu, privatni iznajmljivači bez potrebnih dozvola mogu biti kažnjeni s do 6600 eura, dok kazne za tvrtke i obrte dosežu i do 13.300 eura. Posebno se sankcionira i samo oglašavanje neregistriranog smještaja.
Novost je i određivanje kategorizacije za objekte iz skupine hoteli, kampovi i marine. Za njih će i dalje biti zaduženo ministarstvo turizma, dok će za sve ostale biti zadužene županije. Uz sve navedeno, ministar je kazao da će zakonom biti zabranjeno konzumiranje energetskih pića u ugostiteljskim objektima za osobe mlađe od 18 godina.