Malo tržišta ima kombinaciju mora, povijesnih prostora i prirodnih ambijenata kao Hrvatska.
| Autor | Objavljeno | Portal | Original |
|---|---|---|---|
| Mladen MiletićMladen Miletić | Poslovni | Otvori |
Ususret prvom velikom open-air događaju ove godine u Zagreb, koji će se održati na Teniskom centru Maksimir 18. travnja u organizaciji BSH Events, a povodom dolaska jednog od najtraženijih svjetskih DJ imena Joseph Capriati, razgovarali smo s čovjekom koji već godinama stoji iza najvećih gostovanja elektroničke scene u regiji – Edvin Hodžić.
Kao Operations Manager u londonskoj agenciji Prime Culture i partner u BSH Events, Hodžić je jedan od ključnih ljudi domaće scene s više od deset godina iskustva u globalnoj industriji. Njegov rad obuhvaća sve segmente posla, od turneja i rada s artistima do vođenja kompleksnih produkcija i razvoja međunarodnih projekata.
Upravo kroz njegove ruke prošla su gostovanja nekih od najvećih imena poput Black Coffeea i Solomuna, a danas aktivno sudjeluje u daljnjem širenju BSH-a na međunarodno tržište. Od samih početaka 2018. godine, Hodžić je rastao uz BSH od temelja, a danas je fokusiran na razvoj poslovanja, međunarodnu ekspanziju i cjelogodišnji booking program koji sve snažnije pozicionira Hrvatsku i regiju na globalnoj mapi elektroničke glazbe.
Globalna industrija elektroničke glazbe danas je snažna i kontinuirano raste, ali istovremeno postaje sve zahtjevnija i nepredvidivija. Više nije dovoljno imati samo dobar lineup – jednako su važni brend, produkcija, lokacija, zajednica i cjelokupno iskustvo. Tržište raste, ali raste i konkurencija, a publika je sve informiranija i zahtjevnija. Vrijednost industrije već je dosegnula oko 11,9 milijardi eura, s daljnjim trendom rasta.
Najveći rast i dalje vidim u festivalskom segmentu. Taj format publici nudi kompletno iskustvo i zato bilježi najbrži rast. S druge strane, klubovi su u najtežoj poziciji – troškovi rastu, a profitabilnost pada. Publika se sve više okreće većim eventima i festivalima, što dodatno pritišće klupsku scenu. U regiji je situacija još izraženija – manje klubova, manja kupovna moć i ograničen prostor za razvoj.
Hrvatska ima snažan imidž i važna je i dalje na europskoj festivalskoj mapi, ali ne koristi puni potencijal. Imamo jedinstvene lokacije i prirodnu prednost, ali za ozbiljniji iskorak potrebna su veća ulaganja i jasnija strategija.
Lokacije i autentičnost. Malo tržišta ima kombinaciju mora, povijesnih prostora i prirodnih ambijenata kao Hrvatska. Upravo kroz takve lokacije mogu se stvarati događaji koji se pamte i imaju globalni potencijal. A od izazova, tu su nedostatak sustavne potpore, visoki troškovi i rast cijena smještaja. Iako su festivali jasan turistički proizvod, podrška industriji i dalje ne prati njezin stvarni značaj.
Izuzetno, jer ne dovode samo goste, već generiraju potrošnju kroz smještaj, ugostiteljstvo i druge usluge. Riječ je o direktnom turističkom proizvodu s konkretnim ekonomskim učinkom. Postoji potencijal da Hrvatska na temelju toga postane cjelogodišnja destinacija, ali realnije je govoriti o postupnom razvoju. Ključ je u jačanju klupske scene, jer ona stvara bazu za veće projekte. Bez toga je teško izgraditi stabilnu zimsku scenu.
Vrlo je kompleksna. Troškovi su visoki i fiksni, dok prihodi ovise o faktorima koje nije uvijek moguće kontrolirati. Dovoljna je jedna pogrešna procjena da značajno utječe na rezultat.
Booking izvođača, odmah zatim produkcija. Danas su honorari na razini peteroznamenkastih i šesteroznamenkastih iznosa, a produkcija je sve zahtjevnija ako želiš ponuditi nešto više od standarda. Zato su sponzori vrlo važni, ali su i sve teže dostupni. Istovremeno se mijenja i ponašanje publike – potrošnja na eventima pada, što dodatno otežava financijsku konstrukciju.
Kontinuitet, jasna vizija i spremnost na rizik. Nismo gradili samo brend, nego i publiku i tržište. Velik dio rasta dolazi iz prepoznavanja jedinstvenih lokacija i dugoročnog rada. Iz Hrvatske je inače vrlo teško graditi globalni brend, jer konkuriraš globalnim tržištima s manjim resursima. Zato je ključ u jasnom identitetu i diferencijaciji.
To je dug i kompleksan proces koji može trajati mjesecima ili godinama. Nije dovoljno samo imati budžet – važni su odnosi, reputacija, lokacija i cijela priča.
Na nekim tržištima više nisu u potpunosti opravdani. Ne zato što izvođači ne vrijede, nego zato što rast honorara više ne prati realnost tržišta. Posebno u regiji.
Identitet, autorski rad, karizma i konzistentnost. Danas nije dovoljno samo puštati glazbu – potrebno je izgraditi vlastiti brend. Publika vidi nekoliko sati, a iza toga stoje mjeseci rada. Ovo je industrija bez radnog vremena i s konstantnim promjenama.
Postoji prostor za rast, ali on neće doći sam od sebe. Potrebno je više kvalitetnih projekata, više konkurencije i više ulaganja u scenu.