Autor	Objavljeno	Portal	Original
Mladen MiletićMladen Miletić		Poslovni	Otvori

Vinistra prvi put na Wine Parisu: hrvatske boje na najvećoj sceni

Pedeset godina nakon što je tzv. slijepo kušanje šokiralo svijet vina, vinska industrija još jednom se našla na prekretnici. Te 1976. godine Jugement de Paris srušio je neke predrasude u pogledu hijerarhije, geografije i tradicije. Natjecanje na kojem su kalifornijska vina tada iznenađujuće trijumfirala nad čuvenim bordoškim i burgundskim imalo je daleko veći konačni utjecaj na industriju od same promocije kalifornijske Doline Napa, smještene na prilazima San Franciscu, na najvećoj svjetskoj pozornici poznavatelja vina.

Jugement de Paris dokazao je da izvrsnost može potjecati i izvan ustaljenih “centara moći” i da vino kao industrija, kad to uvjeti traže, ima sposobnost inoviranja. Wine Paris 2026 došao je baš u jednom takvom trenutku kad je globalna potrošnja vina pala na najnižu razinu od ranih 1960-ih, a duga dominacija crvenih vina počela se narušavati. Mlađi potrošači uglavnom pokazuju više ambivalentnosti u pristupu alkoholu, dok klimatske promjene i geopolitička volatilnost istodobno mijenjaju ekonomiju vinogradarstva prelijevajući se na marže i cijene na policama pa nekad podrazumijevajući narativi prenošeni s generacije na generaciju više ne vrijede.

Ali, dugogodišnji posjetitelji pariškog vinskog sajma Wine Paris, koji je ove godine privukao više od 65 tisuća posjetitelja te oko 6500 izlagača, nisu hodajući impozantnim paviljonima mogli steći dojam straha, već puno više užurbanog prilagođavanja te nastojanja industrije da usvoji nove trendove.

Težnja za prilagodbom

Zašto je 50. obljetnica Jugement de Parisa poslužila kao dobra podloga u svemu tome? Te 1976. godine disrupcija je stigla s “periferije”, dok se u 2026. cijeli ekosustav zapravo mijenja – od istraživanja preferencija potrošača do eksperimentiranja s vinogradima, novopostavljenih okvira održivosti, uvođenja potpuno novih kategorija pića… Nije ovo slučaj da je pojava nekog pojedinog brenda izazvala potres, već je kolektivna težnja industrije za prilagodbom ta koja igra ključnu ulogu.

Možda i najbolji trenutak otrježnjenja na prestižnom sajmu dogodio se kad je Giorgio Del Gross, voditelj statistike i digitalne transformacije pri Međunarodnoj organizaciji vinove loze i vina (OIV), predstavio najnovije podatke prema kojima je globalna potrošnja vina u 2024. pala na 214 milijuna hektolitara, što je najniža razina od 1961. Taj pad nije kratkoročna, post-Covid aberacija, kako su neki tvrdili, već odraz strukturalnih promjena koje su se odvijale kroz desetljeća. Sjedinjene Američke Države ostale su, po volumenu, najveće vinsko tržište na svijetu, s potrošenih 33,3 milijuna hektolitara u 2024., ali u usporedbi s 2019. potrošnja je pala za 2,2 milijuna hektolitara.

Odraz je to cijelog niza izazova, od upornih inflatornih pritisaka do generacijskih promjena, ali i intenziviranja natjecanja s konkurencijom u industriji pića. Primjetno je i da je u odnosu na 2000., kad su crvena vina držala ugrubo oko 51 posto globalne vinske potrošnje, do 2024. taj udio pao na 46 posto. Bijela vina su se podigla u istom razdoblju s 40 na nekih 44 posto, dok rose vina sada čine gotovo deset posto globalne potrošnje. Zanimljivo, pjenušci se pokazuju kao najotpornija kategorija, s približnom potrošnjom od 19 milijuna hektolitara godišnje i čvrstim rastom u protekla dva desetljeća.

Sve su to pokazatelji koliko se mijenjaju preferencije okusa, ali i lifestyle. Za proizvođače i distributere implikacije su jasne: obratite pozornost na to što ljudi traže, a ne što je nekoć vladalo. Podaci, istina, pokazuju promjene, ali i male džepove “otpora”. I dok je OIV predstavio makro kretanja, ARENI Global ispitao je njihov utjecaj na svijet finih vina. Pauline Vicard, suosnivačica i izvršna direktorica, predstavila je rezultate istraživanja provedenog u jesen 2025. na potrošačima mlađim od 40 godina. Studija je obuhvatila 308 ispitanika, od kojih su 209 aktivni kupci vina, ali i intervjue i fokus grupe od Londona, Pariza i New Yorka do Hong Konga, Singapura i Šangaja. A zaključak je…

“Desetljećima se vinska industrija oslanjala na jednostavnu formulu karijernih napredovanja pojedinaca koja su vodila ka većim prihodima, veći prihodi ka većoj potrošnji, a veća potrošnja ka – kolekcionarstvu. No, taj se model sada našao na trusnom tlu.”

Pod ‘Be No’ bannerom

Autori istraživanja dodaju i da vidljivost unutar zajednice sada pokreće cijeli proces više nego tradicija ili baština, dok značajnu ulogu igra i edukacija koja mlade usmjerava da sami donose odluke, aktivno propituju vrijednost vina, pristupne točke te da traže jasnoću i vrijednost. Jedno od najzanimljivijih otkrića tiče se – spola. U dobi do 25 godina među pet potrošača finih vina, 44 posto su žene, dok njihov udio u generacijskoj skali od 41 do 55 godina pada na svega 17 posto. I u tom procesu zadržavanja potrošačica – kroz cjenovnu strukturu ili event formate – zapravo je i najveća prilika za industriju, ocjenjuju autori istraživanja.

Da je i sam Wine Paris spreman mijenjati se, pokazuje i da je prvi put cijeli jedan izložbeni prostor bio posvećen bezalkoholnim pićima pod “Be No” bannerom. Prostor je, pogađate, bio rasprodan, ambasadorica “Be No” Camille Vidal kaže da su imali čak i listu čekanja te da se za sljedeću godinu planira proširenje. Izlagači su, od onih tradicionalnih do novih startupa, nudili bezalkoholna vina, funkcionalna pića i koktele.

Laura Willoughby, suosnivačica Club Sode, platforme za savjetovanje u konzumaciji i maloprodaji, naglasila je da je rast bezalkoholnog i segmenta funkcionalnih pića znak šireg rekalibriranja u kulturi pića. Potrošači sve više izbor pića baziraju na tome kako se žele osjećati – opušteno, fokusirano ili slavljenički – nego na goloj potrebi za alkoholom. I to je za industriju vina kako natjecateljski- tako i kreativan izazov.

Jedan od najzapaženijih preokreta izveo je tako berlinski Kolonne Null koji je u partnerstvu sa Schloss Johannisbergom proizveo bezalkoholni rizling XO, mješavinu rezervnih vina od godišta 1951. do 2014. Cijena mu je 100 dolara po boci, a okusom izaziva uvriježena stajališta da su bezalkoholni proizvodi rezervirani samo za kategorije početnika. Inovacije su predstavili i vinogradari – Pierre i Antonin iz okolice Limouxa na jugu Francuske izgradili su svoj brend oko otpornih hibridnih sorti grožđa, certificiranog organskog uzgoja i lagane ambalaže – Antonin Bonnet istaknuo je da otporne vinove loze mogu dramatično smanjiti prskanje bakrom i sumporom – u nekim slučajevima smanjujući primjenu s 15 ili 20 po sezoni na samo jednu ili dvije.

U uvjetima kad se vinari bore s problemom plijesni, ali i rastućim troškovima rada, inovacija je blagotvorna kako zbog zaštite okoliša, tako i same isplativosti jer, kako kaže Bonnet, svaka održivost mora na kraju imati i svoj financijski smisao. Tvrtka godišnje proizvede 30 tisuća 9-litarskih paketa, a raste dvoznamenkasto. Pierre et Antonin vina prodaju se na domaćem, ali i stranim tržištima, naročito SAD-u gdje je kompanija Whole Foods and Trader’s Joe nositelj prava distribucije njihovih proizvoda.I tu se zapravo vraćamo na početke, na 1976. godinu kad je održan prvi Jugement de Paris, organiziran u povodu obilježavanja dva stoljeća američke državnosti. Organizatori su bili britanski trgovac Steven Spurrier i njegova američka kolegica Patricia Gallagher.

Čast Francuske na domaćem terenu u Parizu branili su vrhunski chardonnays i crveno vino iz Bordeauxa, no pobjedu je u svim kategorijama kalifornijska vinska regija Napa, dotad prilično nepoznata široj javnosti u odnosu na proslavljena francuska izdanja. Sam Spurrier je čak rekao kako ne vjeruje da će kalifornijska vina oduševiti suce, no dogodilo se suprotno, a kad je jedini izvjestitelj s događaja, Timeov novinar George M. Taber otkrio svijetu rezultate natjecanja, užasnuti lideri francuske industrije vina izbacili su ga sa svih tourova za narednih godinu dana, tvrdeći da im je počinio nemjerljivu štetu.

Francuski tisak ispočetka je ignorirao ono što se dogodilo na Jugement de Paris, no ugledni Le Figaro poslije tri mjeseca objavio je priču s naslovom “Je li počeo vinski rat?”, tvrdeći da se rezultati natjecanja ne mogu uzeti za ozbiljno, a još tri mjeseca poslije Le Monde je objavio sličan komentar s naslovom “Ne pretjerujmo!”.

Dva ‘masterclassa’

No, pariška degustacija vina ipak je imala revolucionaran utjecaj, a Francuze je potaknula da preispitaju neke tradicije koje su ponekad bile više nakupine navika u kombinaciji s uvjerenjima koja su klizila prema mitologiji, igrajući često na – golo povjerenje. Pedeset godina poslije svijet vina je pred novom transformacijom koju ovaj put ne pokreće geografija, već – moć prilagodbe. A povijest je pokazala da proizvođači koji krenu dalje na kraju budu oni koji definiraju što dolazi sljedeće.

Prvi put je na velikoj svjetskoj vinskoj pozornici koju je obišao i francuski predsjednik Emmanuel Macron, dok se među posjetiteljima našla i svjetski proslavljena pjevačica Kyle Minogue, nastupila i Vinistra, vodeća hrvatska vinska udruga na čijem se štandu u paviljonu 4 predstavilo 13 istarskih vinarija: Fakin, Medea, Kozlović, Clai, Benvenuti, Meneghetti, Matošević, Rossi, Deklić, Pervino, Festigia, Damjanić i Kabola.

“Interes za naša vina bio je iznimno velik i to nas posebno veseli. Na ovaj sajam došli smo s jasnim ciljem – ponosno predstaviti dvije naše autohtone sorte, bijelu malvaziju istarsku i crni teran. Iako Istrijani rade i izvrsna vina od poznatih internacionalnih sorti, naša je snaga upravo u autentičnim vinima, koja su već odavno postala prepoznatljiv dio globalne vinske scene i osvajaju prestižne međunarodne nagrade”, istaknuo je direktor udruge Vinistra Ivan Marić.

Veliku pozornost izazvala su i dva masterclassa. “Ne zaboravite slovo Z – različita lica malvazije istarske” vodila je vrhunska stručnjakinja i jedna od urednica Decantera Caroline Gilby, Master of Wine, istaknuvši zašto malvazija zaslužuje snažnu međunarodnu vidljivost. Drugi, “Otkrijte Istru – vinsko istraživanje poluotoka” uz jednu od urednica Decantera Claire Cocks, vodili su predsjednik udruge Vinistra Luka Rossi i njezin direktor Ivan Marić, pruživši pregled raznolikosti istarske vinske scene.

Otvori Povratak