INSPIRACIJA IZ PRIRODE
S jedne strane imamo državu koja zakonima i mjerama ograničava cijene pojedinim poduzetnicima, dok u isto vrijeme tvrtke u njezinu vlasništvu ozbiljno povećavaju cijene svojih proizvoda i usluga.
| Autor | Objavljeno | Portal | Original |
|---|---|---|---|
| Siniša MalusSiniša Malus | Poslovni | Otvori |
Niz poskupljenja: Poremećaj na tržištu koji bankama i poduzetnicima zagorčava život
U hrvatskom javnom prostoru, pogotovo kad je riječ o poslovnim temama, često se moramo baviti objašnjavanjem i razlaganjem osnovnih pojmova. Takav je slučaj i kod faktora koji utječu na formiranje cijene nekog proizvoda ili usluge. Svi na vlastitoj koži posljednjih godina osjećamo posljedice inflacije. Život je sve skuplji, trebamo više novca za osnovne potrebe, često imamo osjećaj da je novac obezvrijeđen jer nekako prebrzo “odlazi” iz naših ruku.
Rast cijena tiče se svakoga od nas, bilo da je riječ o građanima ili poduzetnicima, a u vezi s formiranjem cijena, tu stvari stoje bitno drukčije od narativa koji se pokušava stvoriti. Na taj presudan element svakog poslovanja utječe mnoštvo faktora. Možda i osnovni faktor jest kretanje ulaznih cijena, odnosno kakvi su “početni” troškovi koji utječu na ono što prodajete.
(Pre)skupe poštanske usluge
U slučaju banaka možda su ti “ulazni” troškovi pomalo nevidljivi. U javnom prostoru vlada kombinacija neznanja i otrovnog nerazumijevanja osnova bankarskog poslovanja, pogotovo početkom ove godine kad je priča o besplatnim računima odmah na startu siječnja punila medijski prostor. Kako ćeš nekome objasniti zašto nešto košta “toliko i toliko” u trenutku kad se svi bave temom ostvarivanja prava na besplatnu uslugu koju mu je zakonski omogućila država.
A troškovi rastu i poduzetnicima i bankama, posebno jedan segment tih troškova, točnije, poštanske usluge. Čuli smo to od brojnih poduzetnika pa i građana posljednjih mjeseci, uostalom, svatko tko se bavi nekim poslom, pa i građani sami kao korisnici poštanskih usluga, to su poskupljenje osjetili u proteklom razdoblju. Hrvatska pošta je od 2023. do 2025. godine tri puta povećavala cijene i komercijalna cijena slanja pošiljaka u tom je razdoblju skočila 53 posto. Za ovu godinu najavljuju dodatna poskupljenja, za što im je HAKOM navodno već odobrio povećanje.
Cijena obične pošiljke je, primjerice, 2023. godine koštala 0,47 eura pa bi, uz pretpostavku novog poskupljenja od deset posto, ove godine došlo do kumulativnog trogodišnjeg poskupljenja od čak 68 posto. Uz to, Hrvatska je pošta smanjila i količinske popuste za velike korisnike, što osjetno povećava troškove poslovanja tih poduzeća. Poduzetnike, dakako, brine i to što su cijene u istom razdoblju povećavala i neka druga državna poduzeća – primjerice, Fina, a u slučaju banaka, i regulator, odnosno Hrvatska narodna banka. Prema posljednjim dostupnim podacima, prihodi od naknada za superviziju kreditnih institucija, koje HNB naplaćuje na temelju Zakona o kreditnim institucijama, u 2025. godini dosegnuli su 19,9 milijun eura. Godinu prije taj je iznos bio gotovo tri milijuna eura manji (17,1 milijun eura).
Iz Hrvatske su pošte poskupljenja za poduzetnike objasnili argumentacijom kako te usluge “uglavnom koriste poslovni korisnici kako bi bili sigurni da je njihova pošiljka bila uručena točno u određeno vrijeme na određenoj adresi i dostavljena u točno određeno vrijeme”. To je, dodaju, “premium usluga Hrvatske pošte i iziskuje veće troškove nego obične usluge i zato bi prikladnija cijena bila nešto viša, ako se pogleda i situacija na tržištu”.
Dakle, s jedne strane imamo državu koja zakonima i mjerama ograničava cijene pojedinim poduzetnicima, dok u isto vrijeme tvrtke u njezinu vlasništvu ozbiljno povećavaju cijene svojih proizvoda i usluga. Rezultat? Ozbiljan poremećaj na tržištu koji privatnom sektoru itekako zagorčava život. Posljedično, visoku cijenu plaćaju i građani.
Poduzetnici s pravom upozoravaju na još jedan element u cijeloj priči. Osim što je nekoliko puta poskupljivala usluge, Hrvatska pošta u isto je vrijeme smanjila maksimalan količinski popust, i to u dva navrata od 2023. godine. Količinski je popust s 24 posto iz 2023. godine pao na samo pet posto u ovoj godini. Trenutačno vrijedi samo za slanje više od osam milijuna pošiljaka godišnje, čime je, dakako, velik broj pošiljaka “izuzet” od prava na količinske popuste.
Promatramo li sve to iz perspektive poduzeća koja imaju pravo na maksimalan iznos popusta, uz pretpostavku povećanja cijena od deset posto u 2026. godini, cijena bi rasla sa 0,36 eura iz 2023. godine na 0,75 eura u ovoj godini. Drugim riječima, radilo bi se o poskupljenju od čak 108 posto u tom razdoblju.
Cijena i kvaliteta
Dodatni problem je u tome što država svojom regulativom inzistira na tome da banke većinu obavijesti klijentima šalju putem pošte. S obzirom na opći trend digitalizacije koji traje već godinama, bilo bi oportunije da se ta korespondencija odvija digitalnim kanalima, moguće i kroz aplikacije koje banke nude. Eventualno, da tek manji dio komunikacije s klijentima i nadalje ostane putem klasične pošte, ali da to onda bude isključivo odnos klijenta i pošte.
Dok cijene poštanskih usluga rastu, to se ne bi moglo reći i za njihovu kvalitetu, o čemu smo dosta mogli čitati u posljednjih nekoliko mjeseci. Ovdje valja podsjetiti i na nalaze iz istraživanja koje je proveo HAKOM sredinom prošle godine. Na pitanja što treba poboljšati u Hrvatskoj pošti i njihovim uredima, najviše ispitanih – 40 posto – reklo je da treba uvesti bolji sustav preuzimanja pošiljaka, korigirati cijene usluga i uvesti “bolje radno vrijeme” ureda, a trećina ispitanih misli i da radnici na šalteru trebaju raditi brže te da su uredi pretrpani ne-poštanskim proizvodima, kao i da se nudi previše ne-poštanskih usluga.
Iako su iz Hrvatske pošte opravdanje za poskupljenja pronašli u inflaciji i premium uslugama koje koristi manji broj korisnika, poduzetnici smatraju da takva argumentacija ne stoji. Jer, poskupljenja značajno nadilaze visinu inflacije u prethodne tri godine. Osm toga, poduzetnicima su u svakom slučaju povećani troškovi poslovanja poduzeća. Nije to samo, dakako, problem poduzetnika. To se, na ovaj ili onaj način, tiče i svih građana jer se onda sav taj povećani trošak prelijeva i na rast cijena proizvoda i usluga pa se stvara spirala koju vidimo u stopi inflacije (3,4 posto u siječnju), koja je u Hrvatskoj druga najviša u eurozoni.