INSPIRACIJA IZ PRIRODE
Italija je sada četvrta u svijetu po vrijednosti izvoza, nakon Kine, Sjedinjenih Država i Njemačke.
| Autor | Objavljeno | Portal | Original |
|---|---|---|---|
| Siniša MalusSiniša Malus | Poslovni | Otvori |
UniCredit preuzeo vodstvo, Orcelova ambicija podiže milanskoga diva
Prije nešto više od tri mjeseca na ovome sam mjestu pisao o tome kako je cijele prošle godine na Milanskoj burzi bilo zanimljivo pratiti “mrtvu trku” u tržišnoj vrijednosti dviju najvažnijih talijanskih banaka – UniCredita i Intese Sanpaolo.
Ta se utrka nastavila i u ovoj godini, no na početku 2026. bolje ide UniCreditu. Početkom godine UniCredit je značajno pretekao Intesu Sanpaolo po tržišnoj kapitalizaciji i učvrstio se kao tržišno najvrjednija talijanska banka. Tržišna vrijednost banke porasla je na više od 124 milijarde eura nakon snažnih prognoza dobiti, najviše cijene dionica u 14 godina i strateških inicijativa za rast. S druge strane, iako je Intesa Sanpaolo zadržala svoju poziciju najveće talijanske banke po ukupnoj imovini, njezina tržišna vrijednost sada je znatno manja, kreće se oko 105 do 107 milijardi eura.
Dionice UniCredita porasle su u ponedjeljak nakon što je u 2025. godini ostvario najbolje poslovne rezultate u svojoj povijesti, s neto dobiti od 10,6 milijardi eura, što je rast od 14 posto u odnosu na prethodnu godinu. RoE (povrat na kapital) je dosegnuo 19,2 posto, uz rast od 1,5 postotnih bodova, dok su kapitalni dobici iznosili 9,5 milijardi eura, od čega je 4,75 milijardi eura isplaćeno kroz dividende. Milanska banka objavila je da očekuje povećanje prognoze neto dobiti na 11 milijardi eura ove godine jer su udjeli u europskim konkurentima Commerzbanku i Alpha Banku povećali zaradu. Zajmodavac sada planira vratiti oko 50 milijardi eura kapitala investitorima u sljedećih pet godina, budući da se očekuje kako će se “izniman” rast nastaviti godišnjim tempom od sedam posto tijekom sljedeće tri godine.
Ambiciozni ciljevi
Izvršni direktor UniCredita Andrea Orcel izjavio je da ambicija ostaje kontinuirano ostvarivanje natprosječnih rezultata kroz profitabilan rast koji generira kapital i stabilne isplate dioničarima.
“Uvjereni smo da ovu putanju možemo održati i u sljedećih pet godina. Snaga naših ljudi, unaprijeđene proizvodne platforme, snažna višekanalna distribucija te ubrzani razvoj digitalnih, podatkovnih i AI sposobnosti daju nam čvrst temelj za ostvarenje cilja od oko 13 milijardi eura neto dobiti i RoTE-a iznad 23 posto do 2028. godine, uz daljnje poboljšanje do 2030. Ostajemo usmjereni na discipliniranu provedbu strategije kroz cijeli poslovni ciklus i optimistični smo u pogledu budućnosti UniCredita, naših ulagatelja, klijenata, zaposlenika i zajednica u kojima poslujemo”, izjavio je glavni izvršni direktor UniCredita Andrea Orcel. UniCredit je prethodno objavio da očekuje dosegnuti granicu od deset milijardi eura dobiti u 2027., a sada očekuje da će u 2028. ostvariti dobit od 13 milijardi eura.
Petogodišnje isplate čine 80 posto ukupne očekivane dobiti, koja će se isplaćivati u kombinaciji dividendi u gotovini i otkupa dionica. Banka će razmatrati dodatne prinose na godišnjoj razini ovisno o razini viška kapitala, navodi se u priopćenju. Orcel je rekao da rezultati označavaju “20 uzastopnih tromjesečja discipliniranog profitabilnog kapitala koji generira rast i nadmašuje naša vlastita očekivanja”. Pod Orcelovim vodstvom UniCredit je preuzeo udjele u konkurentskim europskim zajmodavcima, a istovremeno je izvršio ono što je glavni izvršni direktor nazvao pukim financijskim ulaganjima u talijanske institucije poput osiguravatelja Generalija. Međutim, zajmodavac još nije dovršio potpuno preuzimanje, a vlade Njemačke i Italije prošle su se godine protivile njegovim ponudama za kupnju Commerzbanka i Banco BPM-a. Banka također ima velike operacije u Njemačkoj, Austriji i istočnoj Europi.
U sklopu nove strategije “UniCredit Unlimited” ova banka za 2026. cilja neto dobit od oko 11 milijardi eura, uz RoTE iznad 20 posto. Neto prihodi trebali bi premašiti 25 milijardi eura u 2026., odnosno dosegnuti oko 27,5 milijardi eura u 2028., što odgovara prosječnoj godišnjoj stopi rasta od pet posto u razdoblju od 2025. do 2028. Istodobno se planira daljnje poboljšanje operativne učinkovitosti, uz ciljano smanjenje apsolutnih troškova po prosječnoj stopi od jedan posto godišnje te daljnje poboljšanje omjera troškova i prihoda na oko 36 posto u 2026. i približno 33 posto u 2028. godini. Trošak rizika u razdoblju od 2026. do 2028. trebao bi se kretati u rasponu od 15 do 20 baznih bodova. Politika raspodjele dobiti ostaje nepromijenjena, uz isplatu 80 posto neto dobiti dioničarima, od čega polovica kroz novčane dividende, a ostatak kroz otkup vlastitih dionica. Ukupna kumulativna raspodjela kapitala planirana je na oko 30 milijardi eura u sljedeće tri godine te oko 50 milijardi eura u sljedećih pet godina, uz mogućnost dodatnih isplata ovisno o razini viška kapitala.
I Intesa Sanpaolo odlična
Nešto prije UniCredita, također rekordne rezultate objavila je i Intesa Sanpaolo. Intesa Sanpaolo opisuje 2025. kao “najbolju godinu ikad” s rekordnim profitom unatoč izazovnom okruženju kamatnih stopa. Prezentacija banke istaknula je njezinu otpornost u snalaženju u okruženju pada Euribora kroz strateški pomak prema prihodima od naknada i osiguranja, uz održavanje snažne kapitalne pozicije i povećanje prinosa za dioničare.
“Potpuno smo opremljeni za uspjeh u bilo kojem scenariju”, izjavila je banka u svojoj prezentaciji, ističući svoje “vodstvo u tehnologiji, profilu rizika, upravljanju troškovima i upravljanju imovinom, zaštiti i savjetodavnim aktivnostima”. Banka je najavila dividende u gotovini od 6,5 milijardi eura za 2025. (uključujući 3,2 milijarde eura već isplaćenih u studenome 2025.) i planove za otkup dionica u iznosu od 2,3 milijarde eura u srpnju 2026., podložno odobrenju dioničara. To je prinos od dividende od 7,5 posto, što banka tvrdi da je “najbolji u klasi u Europi”.
Intesa Sanpaolo predstavila je svoj Poslovni plan za razdoblje 2026. – 2029., koji donosi strategiju izgrađenu na postojećim poslovnim aktivnostima, već provedenim ulaganjima i dokazanom operativnom modelu.
Plan cilja održivi ROE veći od 20 posto, potvrđuje profil Grupe bez neprihodonosnih kredita (Zero-NPL) i temelji se na poslovnom modelu u kojem ključnu ulogu imaju tehnologija i prihod od naknada. Plan je oblikovan tako da se ostvari bez rizika provedbe, oslanjajući se na dugogodišnju sposobnost Intese Sanpaolo da realizira sinergije unutar Grupe. U razdoblju 2025. – 2029. Grupa očekuje da će dioničarima isplatiti oko 50 milijardi eura kapitala, uz održavanje iznimno snažne kapitalne pozicije i vrlo niskog rizičnog profila. U Italiji poslovni plan predviđa daljnji razvoj savjetodavnih mreža, uključujući i jačanje mreže Global Advisors unutar Sektora Banca dei Territori, koja će postati treća najveća financijska savjetodavna mreža u Italiji. Fideuram, dio Grupe Intesa Sanpaolo, zadržat će poziciju tržišnog lidera.
Izvan Italije, Sektor inozemnih banaka pozicioniran je kao važan pokretač rasta Grupe. Plan predviđa prijenos dokazanog talijanskog poslovnog modela na inozemne supsidijare Grupe, potpomognut unaprijeđenim savjetodavnim kapacitetima, tehnologijom i dubljim sinergijama s ostalim Sektorima Grupe. Do 2029. u Sektoru inozemnih banaka bit će uspostavljena savjetodavna mreža u stilu Fideurama s oko 1.200 savjetnika.
Intesa Sanpaolo ima ambiciju kroz projekt vrijedan devet milijardi eura postati i pružatelj usluga u oblaku – u početku za sebe, ali s vremenom i za treće strane. Kao i kod mnogih banaka, restrukturiranje je značilo zatvaranje njihova glavnog računalnog sustava, ali, za razliku od mnogih banaka, to također znači diverzifikaciju i udaljavanje od oslanjanja na američke tvrtke za oblak. Iako joj Google i Microsoft pružaju vanjske usluge u oblaku, Intesa istovremeno širi domaće kapacitete – jačajući vlastitu i europsku autonomiju, u skladu s poticajima Europske središnje banke da se smanji ovisnost banaka o američkim grupama u oblaku.
Optimizam investitora
Investitori su optimistični u pogledu talijanskog bankarskog sektora i čine se uvjereni u dugoročne stope rasta. U posljednjih 12 mjeseci industrija je porasla za 46 posto. Predviđa se rast zarade od 4,5 posto godišnje. Industrija se trguje s omjerom P/E (cijena/zarada) od 11,6x, što je više od trogodišnjeg prosjeka od 7,6x. Zarada tvrtki u bankarskom sektoru rasla je 26 posto godišnje u posljednje tri godine. Prihodi tih tvrtki rasli su 11 posto godišnje. To znači da te tvrtke općenito ostvaruju više prodaje, a posljedično im se povećava i profit.
No, talijanski bankarski sektor i dalje je fragmentiraniji nego na drugim glavnim tržištima eurozone. Šest najvećih talijanskih bankarskih grupa kontroliralo je nešto više od polovice (oko 53%) imovine sektora na kraju 2025. Taj je udio porastao za oko 15 postotnih bodova od 2015., ali je i dalje znatno niži nego u Francuskoj, Španjolskoj, Nizozemskoj, Portugalu i Grčkoj.
Analitičari Fitcha vjeruju da bi konsolidacija među talijanskim bankama bila pozitivna. Mogla bi strukturno ojačati njihove poslovne i financijske profile, a u konačnici i otpornost, davanjem pristupa većim i raznolikijim skupinama klijenata, kao i poboljšanjem sposobnosti banaka da povećaju ulaganja u područja poput umjetne inteligencije i digitalizacije, što bi trebalo podržati njihove konkurentske pozicije i rast prihoda. Također bi mogla smanjiti troškove davanjem prostora za veće ekonomije razmjera. Međutim, provedba spajanja i preuzimanja može biti izazovna. Institucije uključene u takve transakcije mogu se suočiti s poteškoćama u integraciji koje se moraju riješiti prije nego što se mogu ostvariti potencijalne koristi.
Fitch vjeruje da postoji značajan prostor za daljnju konsolidaciju među osam do deset najboljih talijanskih banaka u 2026. Neke od njih su relativno male u usporedbi s drugim velikim europskim bankama i stoga im možda nedostaje financijska fleksibilnost za veće financijske poslove i ulaganja.
Sve bolja talijanska ekonomija
Jasno je da su talijanske banke trenutačno u sjajnom ritmu i zbog zdravlja domaće ekonomije. Na početku godine posebno se izdvaja jedan podatak. Prema najnovijim podacima OECD-a, Italija je sada četvrta u svijetu po vrijednosti izvoza, iza Kine, Sjedinjenih Država i Njemačke. Ovo postignuće odražava desetljeće stalnog rasta, s izvozom koji je porastao za 48 posto u posljednjih deset godina, nadmašujući druga velika europska gospodarstva. Prema podacima o vanjskoj trgovini koje je objavio ISTAT, Italija je u prvih jedanaest mjeseci 2025. izvezla robu u vrijednosti od 591,3 milijarde eura, što je porast u usporedbi s istim razdobljem 2024. i u vrijednosti (+3,1%) i u količini (+0,4%). Povećanje vrijednosti izvoza odnosi se na oba područja: tržišta EU (+4,1%) i tržišta izvan EU (+2,1%).
Rast izvoza potaknut je poglavito većom prodajom farmaceutskih, kemijsko-medicinskih i botaničkih proizvoda (+30,9%), osnovnih metala i gotovih metalnih proizvoda, isključujući strojeve i opremu (+8,4%), transportne opreme, isključujući motorna vozila (+10,7%), te prehrambenih proizvoda, pića i duhana (+4,3%). Tržišta koja su pokazala najjače rezultate bila su Švicarska (+14,1%), zemlje OPEC-a (+11,7%), Španjolska (+10,8%), Bliski istok (+7,9%), Sjedinjene Američke Države (+7,9%) i Indija (+7,6%). Snaga Italije ne leži samo u količini, već i u vrijednosti. Proizvodnja svjetske klase, napredni strojevi, poljoprivredno-prehrambeni proizvodi, moda, luksuzna roba i visoko specijalizirani industrijski lanci opskrbe pokreću se vještinama, inovacijama i znanjem. Ostane li tako, uz zdravlje javnih financija, jasno je da je pred talijanskim bankama novo desetljeće iznadprosječnog rasta.