Budućnost bez dima
Vaša su davanja na plaće znatno veća nego u drugim zemljama pa se za više platne razine više isplati potražiti kadrove drugdje u EU.
| Autor | Objavljeno | Portal | Original |
|---|---|---|---|
| Zoran VitasZoran Vitas | Poslovni | Otvori |
Fokus našeg zagrebačkog ureda je AI i strojno učenje
Ukrajinska IT industrija do početka rata razvila se u prvog izvoznika usluga i drugog izvoznika ukupno u Ukrajini, a upošljavala je 300 tisuća profesionalaca. Glavna su joj tržišta bile Sjedinjene Države i Europska unija, a početkom rata malo se promijenio i fokus, sada se ukrajinski IT jako puno bavi i obranom, kao i kibernetičkom sigurnošću.
Rat je izrastao toliko da praktično nema više kutka Ukrajine izvan dometa ruskih projektila, čak i infrastrukturno manje zahtjevna industrija u odnosu na, recimo, metalurgiju koja je desetljećima bila nositelj ukrajinske ekonomije, nema više mirnoću u poslovanju. Ukrajinske IT tvrtke ubrzo nakon rata otvaraju urede u drugim zemljama, pa tako i u Hrvatskoj – čak dapače kod nas.
“Vi imate zaista velik bazen tržišta rada u IT industriji, riječ je o oko 60 tisuća školovanih ljudi. Nas zanimaju dobri kadrovi s kojima možemo ostati konkurentni, ali i povećati svoje kapacitete jer odavno znamo kako se u IT-u natječete na globalnom tržištu. U Hrvatskoj već zapošljavamo 50 ljudi”, kaže nam Pavlo Lapshov, direktor Intelliasa, jedne od ukrajinskih tehnoloških tvrtki koja posljednje tri godine radi u Zagrebu gdje ih je već nekoliko.
Intellias je tvrtka sa sjedištem u Lvivu, osnovao ju je Vitalij Sedler, a danas zapošljava više od 3000 profesionalaca gdje samo ukrajinski uredi ostvaruju više od 100 milijuna dolara prihoda. Također je tvrtka jedan od najvećih ukrajinskih izvoznika usluga u IT sektoru.
Baza odličnih inženjera
Izgled ureda u Zagrebu ne sugerira da se radi o tako uspješnoj IT tvrtki, ponajprije zbog poslovne politike. “Držimo se načina rada danas u tehnološkoj industriji, gdje možete raditi iz Zagreba bilo gdje u svijetu. Tako ne tražimo od naših djelatnika da dolaze u ured, to nije potrebno. Većina su Hrvati, ostali Ukrajinci, koji radije vole raditi negdje s obale nego sjediti u uredu u Zagrebu. Nemamo namjeru remetiti tu blagodat današnje IT industrije”, kaže nam Lapshov.
Prije Zagreba tvrtka je imala ured u Novom Sadu, no njega su zatvorili nedugo nakon početka rata. Razlog je što je Hrvatska ipak u EU, a i atmosfera u Srbiji nije jamčila poslovni napredak. U Zagrebu to imaju, iako nije sve išlo lako od početka.
“Na otvaranje bankovnog računa čekali smo šest mjeseci. Nije to krivnja hrvatske administracije ili nečega drugog, jednostavno se provodila temeljita kontrola kao što bi to bilo i u drugim zemljama. Tako se trebalo ispočetka malo snalaziti jer smo željeli početi raditi odmah, no sada je s te poslovne strane sve u redu. Posjetila nas je vrlo brzo i vaša porezna, malo smo se prepali, no brzo su nas umirili, rekli su da su se došli samo upoznati, vidjeti gdje smo, što smo. I to je bilo to. Svi su naši djelatnici na redovnim ugovorima o radu, sve je po zakonima, nemamo ni potrebe ni vremena tražiti neke zakonske rupe, poslujemo dobro”, kaže Pavlo Lapshov.
Intellias se bavi nizom djelatnosti u IT-u, digitalnim konzaltingom, izradom softvera, operativnim rješenjima, tu su i specijalizirane aktivnosti u autoindustriji poput povezivih vozila ili autonomne vožnje, onda financijska industrija, rješenja za maloprodaju, putovanja i prijevoz. Među tvrtke klijente spadaju HERE Technologies, TomTom, HelloFresh, Swissquote Bank, suradnju s većinom drugih ne mogu objaviti, što je u IT svijetu i uobičajeno. Fokus je zagrebačkog ureda umjetna inteligencija i strojno učenje.
“Kao što sam rekao, ovdje imate veliku bazu odličnih inženjera, a pogotovo nam se svidjelo što je interes za umjetnu inteligenciju zaista velik. Već surađujemo i s nekim vašim ustanovama poput Fakulteta elektrotehnike i računarstva, s čijim nekim profesorima već radimo. Sve što smo tražili u Hrvatskoj sa stručne strane, dobili smo”, govori nam direktor zagrebačkog ogranka ukrajinske tvrtke Intellias. Kao što često čujemo od domaćih poduzetnika, i Lapshov primjećuje neke nepogodnosti hrvatskog tržišta rada.
“Najprije, ni mi se ne možemo natjecati sa Silicijskom dolinom gdje tamošnje korporacije mogu ljude platiti i deset tisuća dolara ako žele, a ti iznosi će većinom ostati kod djelatnika, odnosno, državna davanja nisu velika. U Hrvatskoj je drukčije. Mi možemo ponuditi uvjete kao i bilo koja druga tvrtka koja se natječe na istom tržištu u Hrvatskoj, no vaša su davanja na plaće znatno veća nego u drugim zemljama pa se za više platne razine više isplati potražiti kadrove drugdje u Europskoj uniji, poput Poljske, primjerice”, govori nam Lapshov.
Klijenti sve zahtjevniji
Također, ni njemu nije bilo teško uočiti kvalitete koje Hrvatska danas nudi, poput blizine obale, privlačnosti drugih dijelova zemlje, opskrbljenosti, sigurnosti, ali je, također, primijetio nešto što je u našoj javnosti stalna tema.
“Živim nedaleko od tvrtke, na Sigečici, lako sam pronašao ugodno mjesto za stanovanje. Nedavno vidim oglas za jedan drugi stan u blizini koji me zainteresirao. Ali, cijena je bila nekih 6000 eura po kvadratu. Vjerujem da je taj stan ubrzo i prodan. Nevjerojatno jer to je cijena koja odgovara velikim europskim metropolama, doista mi nije jasno da su kvadrati u Zagrebu tako skupi”, rekao nam je Ukrajinac na radu u Zagrebu. Kvalitetu naših inženjera hvali, ali kaže i kako ima mjesta za napredak.
“Hrvatski je IT ekosustav vrlo kompetitivan, tvrtke su jako dobre, mogu pratiti zahtjeve tržišta. Ali, i svjetsko IT tržište brzo se mijenja, u smislu da su klijenti sve zahtjevniji. Recimo, sve do prije koju godinu ne bi klijent posebno ocjenjivao našeg inženjera, no danas se to uredno radi, a stranke su i sve probirljivije. Inženjer u IT-u mora imati sve više kvaliteta koje se donedavno uopće nisu razmatrale. Zato se i gradacija plaća promijenila pa ovo što vrijedi u Hrvatskoj više ne odgovara sasvim svjetskim trendovima, na koje već snažno utječe i umjetna inteligencija. Za vrhunsku plaću u IT-u danas doista morate imati niz kvaliteta, za globalne klijente prolazi se više krugova procjene, a i tada se može dogoditi da inženjera, iako je među najboljima, zamijene jer nema, primjerice, dovoljno proaktivnosti. Klijenti su jako počeli cijeniti poduzetnost, inicijativu i agilnost u rješavanju problema i zadataka”, govori nam Pavlo Lapshov.
On je iz Lviva, gdje mu je i obitelj, a odgovara za tri ureda Inelliasa, ovaj u Zagrebu, zatim u Bugarskoj pa onaj u Kairu koji je tvrtka nedavno otvorila pa radno vrijeme često jednostavno provede u avionu. Tvrtka posluje na 17 svjetskih lokacija koje uključuju Njemačku, Ujedinjeno Kraljevstvo, Sjedinjene Američke Države, Ukrajinu, Poljsku, Bugarsku, Hrvatsku, Portugal, Španjolsku, Kolumbiju, Indiju, Egipat, Saudijsku Arabiju, UAE, Maltu i Japan, samo što u Japanu nema “službenog” ureda.
“Egipat postaje nevjerojatnom zemljom, doista ne treba vjerovati svemu što se pojavljuje u medijskom prostoru. Za nove lokacije poput novog administrativnog glavnog grada istočno od Kaira traže one najimućnije, i tamo je kvadrat jako skup, svakako ga si ne može priuštiti svatko, a pogotovo ne prosječni Egipćanin. Ambicije su im velike, imaju i veliku dijasporu koja jako puno novca vraća u zemlju i to se vidi. Vrlo je dinamično”, kaže Lapshov. Eventualne suradnje u kontekstu rata u svojoj zemlji ne može komentirati, no priznaje kako nije lako biti daleko od domovine, iako je Lviv daleko od bojišnice. Nada se ipak da će sukob prestati što je brže moguće. Do tada, ostaju poslovni ciljevi koji su dio cjelokupne globalne strategije tvrtke.
Razvojna strategija
“U 2026. godini Intellias će se također usredotočiti na brzi porast platformi pokretanih umjetnom inteligencijom, edge računarstva, ekosustava s više oblaka i inženjerskih radnih procesa poboljšanih umjetnom inteligencijom. Te promjene transformiraju način na koji tvrtke grade proizvode, posluju i natječu se globalno – i za nas je ključno napredovati u tim smjerovima.
Zato će Intellias u Hrvatskoj i na svim našim lokacijama nastaviti širiti svoju stručnost u području umjetne inteligencije, transformacije oblaka, platformskog inženjerstva i razvoja temeljenog na podacima. Pomažemo klijentima modernizirati njihove tehnologije, integrirati umjetnu inteligenciju u njihove radne procese i izgraditi skalabilne digitalne proizvode”, kaže Pavlo Lapshov.