Autor Objavljeno Portal Original
Benjamin Mihoci/Hina 18. lipnja 2026. 19:16 Jutarnji Otvori
Autor Benjamin Mihoci/Hina
Objavljeno 18. lipnja 2026. 19:16
Portal Jutarnji
Original Otvori

Pljušte kritike na sporazum SAD-a i Irana, američki mediji bjesne, javio se i Trump: "Te budale koje misle..."

‘Te budale koje misle da nisam bio dovoljno strog prema Iranu dok je burza dosegla rekordne visine, a cijene nafte strmoglavo padaju, zavidne su, neiskrene ili glupe‘‘Te budale koje misle da nisam bio dovoljno strog prema Iranu dok je burza dosegla rekordne visine, a cijene nafte strmoglavo padaju, zavidne su, neiskrene ili glupe‘

Američki predsjednik Donald Trump odbacio je kritike u četvrtak nakon što je potpisao sporazum s Iranom za koji se čini da uglavnom ide u prilog Islamskoj Republici i koji odgađa središnje pitanje nuklearnog programa do idućih pregovora.

Iduća faza pregovora bi trebala početi u petak u Švicarskoj, no pakistanski premijer Šehbaz Šarif je najavio da im neće prisustvovati. Iranska novinska agencija Tasnim je također dovela sporazum u pitanje kada je objavila da se prisutnost delegacije iz Teherana tek treba potvrditi.

Dolazak glavnog iranskog pregovarača Momahada Bager Galibafa i američkog potpredsjednika JD Vancea je najavljen ranije ovog tjedna, no otada se nisu pojavile nikakve nove informacije.

Američki predsjednik brani sporazum nakon što je naišao na skepticizam u vlastitoj zemlji.

"Te budale koje misle da nisam bio dovoljno strog prema Iranu dok je burza dosegla rekordne visine, a cijene nafte strmoglavo padaju, zavidne su, neiskrene ili glupe", objavio je Trump na svojoj društvenoj platformi Truth Social.

Večer ranije je u francuskom Versaillesu potpisao memorandum o razumijevanju radi okončanja sukoba koji su 28. veljače započele Sjedinjene Američke Države i Izrael, a u kojem su poginule tisuće ljudi, prvenstveno u Iranu i Libanonu, te je poremećeno globalno gospodarstvo.

Sporazum je s iranske strane potpisao predsjednik Masud Pezeškijan koji je pozdravio "povijesni" dokument koji potječe iz "moćnog Irana" i "priznaje neuspjeh Sjedinjenih Država".

Teheran zaista može biti zadovoljan jer je osigurao obećanje o oslobađanju zamrznute iranske imovine u inozemstvu te suspenziji američkih sankcija protiv iranske nafte čim se sporazum implementira, piše AFP.

No, stanovnici iranskog glavnog grada su oprezni kada je riječ o očekivanim učincima postignutog dogovora.

"Zaista sumnjam da će potrajati", kazala je 54-godišnja psihologinja Mina koju je AFP intervjuirao u Parizu.

"Možda će se nakon 60 dana (pregovora o konačnom tekstu) borbe nastaviti. Sjedinjene Države traže da Iran preda svoj uranij i ostavi Libanon na miru, što Islamska Republika odbija. Stoga sam gotovo sigurna da se ovaj sporazum neće održati", dodala je.

Američki mediji su veoma kritični prema sporazumu. Čak i Fox News, omiljena televizija američkog predsjednika, daje mnogo prostora onima koji "tvrde da okvir nudi Iranu ogromne financijske pogodnosti, a da pritom ne traži uklanjanje njegove nuklearne infrastrukture".

Novi napadi u Libanonu

Sporazum koji su objavili Washington i Teheran poziva na trenutačno otvaranje Hormuškog tjesnaca, koji je Iran uglavnom zatvorio nakon početka rata, te istovremeno ukidanje američke blokade iranskih luka.

Ta je odredba sporazuma dovela do pada cijena nafte, pri čemu je cijena sirove nafte Brent pala na oko 78 dolara po barelu. Prije rata je njena cijena iznosila između 60 i 70 dolara.

Cure detalji sporazuma s Iranom, CNN: "Ovo je novi plan očajnog Netanyahua"

Naim Kasem, čelnik proiranske libanonske milicije Hezbolah, također vidi sporazum kao "veliku pobjedu" Irana kojem je zahvalio na tome što je inzistirao da se u njega uključi sukob u Libanonu.

Pozvao je da se sporazum "iskoristi" kako bi se "izbacilo Izrael" iz libanonskog teritorija, potičući Bejrut da zaustavi izravne pregovore s Izraelom koji su započeli u travnju pod pokroviteljstvom Washingtona.

Libanonski predsjednik Joseph Aoun je ranije ustvrdio da je riječ o procesu koji je "neovisan" o američko-iranskom dogovoru u koji Izrael nije uključen.

Od najave zaključenja sporazuma u ponedjeljak ubijeno je najmanje osam osoba u izraelskim zračnim napadima u Libanonu, uključujući troje u četvrtak.

JD Vance kritizira "paniku" Izraela

Američki potpredsjednik JD Vance je u intervjuu objavljenom u četvrtak kritizirao Izrael zbog "čudne panike" glede sporazuma između SAD-a i Irana dok Trumpova administracija nastoji utišati kritike na račun dogovora.

Izraelski dužnosnici iz svih dijelova političkog spektra, uključujući neke saveznike premijera Benjamina Netanyahua, kritizirali su sporazum tvrdeći da ne rješava njihovu zabrinutost za iranski nuklearni i raketni program te da će onemogućiti izraelske vojne operacije protiv Hezbolaha u Libanonu.

"Postoji ta čudna panika u izraelskom sustavu koju sam primijetio, gdje oni pretpostave da će se sve što se razmatra, a da je dobro za Iran, da će se to i ostvariti, a da Iranci pritom ne mijenjaju svoje ponašanje", kazao je Vance u intervjuu za New York Times.

"Sporazum nije tako napisan", poručio je.

SAD neće ukloniti sankcije protiv Irana ako budu i dalje financirali terorističku organizaciju, kazao je američki potpredsjednik, što se očito odnosilo na Hezbolah koji Washington duže vrijeme smatra stranom terorističkom organizacijom.

Američki i iranski potpis na memorandumu spustili cijene nafte ispod 78 dolara

Cijene nafte pale u četvrtak na međunarodnim tržištima ispod 78 dolara, odražavajući val optimizma među trgovcima nakon američko-iranskog potpisivanja okvirnog dokumenta o pregovorima koji predviđa otvaranje Hormuškog tjesnaca i dozvole za izvoz iranske nafte.

Na londonskom se tržištu barelom poslijepodne trgovalo po 2,03 dolara nižoj cijeni nego na jučerašnjem zatvaranju trgovine, od 77,52 dolara. Na američkom tržištu bio je jeftiniji za 2,16 dolara i stajao je 74,63 dolara.

Raspoloženje na tržištu obilježilo je u četvrtak američko-iransko potpisivanje memoranduma o razumijevanju koji je utvrdio okvir za pregovore o završetku rata.

Američki predsjednik Donald Trump potpisao je dokument na skupu G7 u Parizu, a iranski predsjednik Masud Pezeškian u Teheranu.

Prema tekstu memoranduma koji je objavila iranska strana, SAD će odmah po potpisivanju započeti uklanjanje pomorske blokade iranskih luka, a Iran će pratiti američke poteze postupnim otvaranjem Homuškog tjesnaca, poduzimajući mjere za siguran prolaz komercijalnih plovila.

Oba postupka trebala bi, prema odredbama memoranduma, biti dovršena u roku od 30 dana, što znači da bi promet kroz Hormuz trebao biti normaliziran otprilike sredinom srpnja.

"Najmanje tri" iranska naftna tankera nesmetano su u ponedjeljak navečer prošla kroz vode koje je donedavno bila blokirala američka vojska, citirala je iranska Press TV navode upućenih izvora u krugovima pomorskih prijevoznika.

U četvrtak ujutro pomorski podaci pokazali su da je kroz tjesnac prošlo nekoliko brodova, uključujući tri saudijska supertankera sa šest milijuna barela nafte.

Memorandum predviđa, prema dokumentu koji su objavili iranski mediji, i američke dozvole za izvoz iranske nafte, petrokemijskih proizvoda i derivata i za prateće usluge, uključujući bankovne transakcije, osiguranje i transport. Isporuke iranskih energenata trenutno su pod američkim sankcijama.

Iran je do rata izvozio više od tri milijuna barela dnevno, uglavnom u Kinu.

Najavljena normalizacija tranzita kroz Hormuz i povratak iranskih barela ublažili su strahovanja na tržištu da je tempo pražnjenja zaliha radi popunjavanja rupa u opskrbi dosegnuo zabrinjavajuću razinu.

Komercijalne zalihe nafte u SAD-u pale su tako u prošlom tjednu za čak 8,3 milijuna barela, pokazalo je jučer redovno izvješće ministarstva energetike, uz napomenu da su na početku ljetne sezone vožnje bile šest posto ispod petogodišnjeg prosjeka za to doba godine.

Međunarodna agencija za energetiku (IEA) izračunala je da su se strateške rezerve članica Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) smanjile od početka rata za 163 milijuna barela i sada su na najnižoj razini od prosinca 1990. godine.

Ako iransko-američki dogovor o normalizaciji tranzita ‘zaživi‘, izvoz i proizvodnja u regiji Perzijskog zaljeva trebali bi se postupno oporaviti, između ostalog i zato što će iranska nafta ponovo krenuti u punom opsegu na svjetska tržišta nakon ukidanja američke blokade, dodaju.

Svjetska potražnja za naftom trebala bi pak oslabiti u ovoj godini, i to za 1,1 milijun barela dnevno, budući da je smanjena opskrba iz regije uz Perzijski zaljev znatno podigla cijene, upozorila je agencija.

Odvojeni izračuni Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) pokazuju da je barel košarice nafte njezinih članica u srijedu bio jeftiniji za 69 centi i stajao je 83,74 dolara.