Žestoka poruka Moskvi: ‘Spremni smo se boriti odmah. Prvo ćemo eliminirati malog zelenog‘

Dok odnosi između Washingtona i europskih saveznika prolaze kroz vrlo turbulentno razdoblje, sve se češće postavlja pitanje koliko su američka sigurnosna jamstva pouzdana za zemlje koje se nalaze na samoj granici s Rusijom. Izjave Donalda Trumpa o NATO-u, kao i neuobičajene poruke o mogućoj aneksiji Grenlanda, dodatno su potaknule zabrinutost.

Ipak, baltički ministri s kojima je razgovarao Kyiv Independent poručuju da razloga za sumnju nema. Savez je, kažu, i dalje čvrst poput stijene.

Estonija, Litva i Latvija, s ukupno šest milijuna stanovnika, nalaze se u sendviču između ruske enklave Kalinjingrada, Bjelorusije i same Rusije. Iako su ruske ratne špekulacije nedavno sugerirale da bi Rusija mogla zauzeti strateški važan koridor Suwałki u samo nekoliko dana, latvijski ministar obrane Andris Spruds ne dopušta širenje panike.

„Spremni smo se boriti već večeras“, poručio je Spruds te dodao da Latvija planira imati 60 tisuća vojnika spremnih za mogući sukob. Posebno je upozorio na ruske metode hibridnog ratovanja i scenarij takozvanih „malih zelenih ljudi“, kakav je viđen 2014. pri zauzimanju Krima.

„Ako se na latvijskom tlu pojavi ‘mali zeleni čovjek’, bit će eliminiran istoga trenutka“, jasno je poručio ministar.

Litvanski ministar vanjskih poslova Kęstutis Budrys ističe da Rusija stalno testira granice straha njihovih stanovnika, baš kao što je to činila i 2022. godine. „Prijetit će nam strateškim, taktičkim i kakvim god nuklearnim sposobnostima koje imaju. A mi ćemo morati nadvladati taj strah“, objasnio je Budrys.

Baltički lideri komentirali su i rusku ranjivost. „Kalinjingrad je ranjivost Rusije koju bi bilo vrlo teško zaštititi u slučaju sukoba“, smatra Spruds. Budrys pak upozorava one koji misle da bi se eventualni rat vodio isključivo na teritoriju NATO-a: „Ako itko vjeruje da bi rat bio lokaliziran bez golemog uništenja u Kalinjingradu i duboko u Rusiji, neka razmisli dvaput.“

Raspada se najveća vojna obmana Vladimira Putina

Iako Trump vrlo često ima oštar pristup prema Europi i članicama NATO-a, estonski ministar vanjskih poslova Margus Tsahkna u tome vidi i pozitivnu stranu. „Ponekad mi se čak sviđa taj pritisak i brutalna komunikacija predsjednika Trumpa prema Europi, jer se moramo zauzeti za sebe“, priznao je Tsahkna. Naglasio je da NATO više nije bezuvjetan kao prije te da Europa mora odraditi svoj dio posla.

Ministri su, ipak, svjesni ozbiljnosti situacije. Ako se članak 5. o zajedničkoj obrani ne ispoštuje, Budrys upozorava da je to „apsolutno nova faza u našoj povijesti“ i zapravo kraj saveza, prenosi Kyiv Independent.

Govoreći o sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu, bio je vrlo izravan i odbacio je, kako kaže, šuplja obećanja koja samo nalikuju članku 5. „To je kao trudnoća: ili je gospođa trudna ili nije. Ne može biti ‘skoro trudna’ ili nešto između“, poručio je Budrys te je naglasio kako su stvarna jamstva konkretna financijska pomoć i buduće članstvo u Europskoj uniji.