Vrhovni sud srušio Trumpove carine! Stigla njegova prva reakcija

Vrhovni sud donio je odluku protiv globalnih carina američkog predsjednika Donalda Trumpa. Slučaj je pred Vrhovnim sudom bio usredotočen na to ovlašćuje li Trumpa Zakon o međunarodnim izvanrednim gospodarskim ovlastima, koji dopušta predsjedniku da regulira uvoz tijekom izvanrednog stanja, da nametne carine bez jasnih ograničenja njihova opsega ili trajanja.

Ustav SAD-a daje Kongresu ovlast da postavlja carine, a protivnici Trumpove politike tvrde da je Trump prekoračio svoje ovlasti.

Vrhovni sud SAD-a, najviše pravno tijelo u zemlji, ima devet sudaca. Šest od njih su konzervativni, što se općenito smatra da ide u korist Donalda Trumpa. No, u današnjoj presudi, većina se izjasnila protiv njegovih želja s omjerom od 6 prema 3. Vrhovni sud donio je svoj zaključak o poništenju carina u pravnom sporu koje su pokrenule tvrtke pogođene carinama, i 12 saveznih država, od kojih je većina pod demokratskom vlašću.

Konzervativni glavni sudac John Roberts podržao je odluku nižeg suda da Trumpovo pozivanje na zakon iz 1977. predstavlja prekoračivanje njegove ovlasti.

Sud je presudio da bi tumačenje njegove administracije da Zakon o međunarodnim izvanrednim gospodarskim ovlastima (IEEPA) daje Trumpu ovlast nametanja carina zadiralo u ovlasti Kongresa. Također bi se prekršilo pravno načelo zvano doktrina "glavnih pitanja", dodaje se.

IEEPA omogućuje predsjedniku da regulira trgovinu u izvanrednim situacijama od nacionalnog interesa. Trump je postao prvi predsjednik koji je koristio IEEPA-u za nametanje carina, što je jedan od mnogih načina na koje je agresivno pomicao granice izvršne vlasti otkako se vratio na dužnost. Taj je zakon za izvanredne prilike usvojio Kongres, a potpisao demokratski predsjednik Jimmy Carter 1977. Usvajanjem mjere, Kongres je postavio dodatna ograničenja predsjednikovim ovlastima u usporedbi s prethodnim zakonom.

Sudac Roberts: ‘Ne može‘

Doktrina, koju su prihvatili konzervativni suci, zahtijeva da radnje predsjedništva od "golemog ekonomskog i političkog značaja" budu jasno odobrene od strane Kongresa. Sud je koristio istu doktrinu kako bi spriječio neke od ključnih poteza bivšeg predsjednika Joea Bidena.

Roberts je, citirajući prethodnu presudu Vrhovnog suda, napisao da "predsjednik mora ‘ukazati na jasne ovlasti Kongresa‘ kako bi opravdao svoju izvanrednu tvrdnju o ovlasti nametanja carina". "A to ne može", dodao je.

Trump je svoje sveobuhvatne globalne, tzv. recipročne carine predstavio 2. travnja prošle godine i nazvao taj dan "Dan oslobođenja", tvrdeći kako je vrijeme da se zaštite američka radna mjesta. Njegove carine uključivale su osnovnu carinu od 10 posto na sav uvoz u SAD i specifične daljnje carine od 15 do 50 posto za većinu zemalja, od kojih se o mnogima iznova pregovaralo te su i snižavane.

Trump koristi carine kao ključni alat svoje ekonomske i vanjske politike. One su središnje oružje u globalnom trgovinskom ratu koji je Trump pokrenuo započevši svoj drugi predsjednički mandat u kojem je otuđio trgovinske partnere, utjecao na financijska tržišta i uzrokovao globalnu ekonomsku nesigurnost. Ukupni neto prihodi od carina u SAD-u dosegli su rekordnih 195 milijardi dolara u fiskalnoj 2025. godini koja je završila 30. rujna, prema podacima američkog Ministarstva financija.

Trump je carine opisao kao ključne za ekonomsku sigurnost SAD-a, predviđajući da bi zemlja bila bespomoćna i uništena bez njih. Trump je u studenom novinarima rekao da bi se bez njegovih nameta "ostatak svijeta smijao SAD-u jer su godinama koristili carine protiv nas i iskorištavali nas". Američki predsjednik rekao je i da su i druge zemlje, uključujući drugo najveće svjetsko gospodarstvo Kina, zlostavljale Sjedinjene Države.

Trump: ‘Sramota!‘

Donald Trump je odluku Vrhovnog suda nazvao "sramotnom", rekla je osoba upoznata s njegovom reakcijom za NBC News, kako prenosi Sky News, a The Guardian ocjenjuje da presuda predstavlja udarac Trumpovim smjelim tvrdnjama o ovlasti i ruši ključni stup njegove agresivne ekonomske agende.

Američki predsjednik sastao se s dvostranačkom skupinom guvernera i rekao je jutros u prostoriji da ima rezervni plan, dodaje se u izvješću. Bijela kuća tek treba službeno komentirati presudu.

Nakon što je Vrhovni sud u studenom saslušao argumente u ovom slučaju, Trump je rekao da će razmotriti alternativu ako presudi protiv njega, rekavši novinarima da "ćemo morati razviti plan B. Ministar financija Scott Bessent i drugi dužnosnici vlade rekli su da će se Sjedinjene Države pozvati na druge pravne osnove kako bi zadržale što više Trumpovih nameta. No, nijedna od mogućih opcija vjerojatno neće moći pravovremeno replicirati puni opseg dosadašnjih carina.

Američki Vrhovni sud još nije donio odluku o zakonitosti Trumpovih carina

Trump je u četvrtak, dan uoči odluke Vrhovnog suda o tome treba li poništiti mjeru koja je ključna za njegov gospodarski program, snažno branio svoju carinsku politiku. "Zahvaljujući činjenici da smo izabrani 5. studenog i zahvaljujući onome što ja nazivam Trumpovim carinama, posao i proizvodnja čelika ponovno cvjetaju", rekao je nakon obilaska pogona za proizvodnju čelika u Georgiji.

Rekao je da je "velika, značajna narudžba" koju je tvornica osigurala u listopadu posljedica utjecaja carina. "Uzimamo stotine milijardi dolara", rekao je Trump. "Iduće ćemo godine zaraditi 900 milijuna dolara na carinama, osim ako Vrhovni sud ne kaže da to ne možemo učiniti.

‘Potpuni kaos‘: Ekonomisti govore o povratu 175 milijardi dolara

Nazvavši svoju politiku "zdravim razumom", Trump je rekao da je ona generirala 12 milijardi dolara prihoda, za koje je rekao da podupire poljoprivrednike koje su "iskoristile mnoge, mnoge strane nacije". "Bez carina ova bi zemlja trenutačno bila u tolikoj nevolji", ustvrdio je.

Znak raskola? Trump je upravo dobio ozbiljan politički udarac. Poludio na društvenim mrežama

To što je sud srušio carine znači da bi se zemlja mogla suočiti s velikim financijskim posljedicama. Trump je upozorio da bi bilo kakav potez da se carine ukinu izazvao "potpuni nered", a ako je prognoza američkih ekonomista ispravna, u tome možda ima pravo, kako piše Sky News.

Procjena ekonomista Penn-Wharton Budget Modela govori o računu od 175 milijardi dolara za američku vladu. Toliko bi, kako kažu, morali vratiti na temelju naplate carina.

Povrat se očekuje jer će uvoznici - koji su plaćali carine tijekom prošle godine - vjerojatno tražiti povrat novca od američke agencije za carinu i zaštitu granica. Tih 175 milijardi dolara bilo bi više od zajedničke potrošnje Ministarstva prometa (127,6 milijardi dolara) i Ministarstva pravosuđa (44,9 milijardi dolara) u 2025. godini.

Jedan od devetorice sudaca suda, Brett Kavanaugh, koji se protivio odluci, iznio je bilješku u presudi u kojoj je naveo da bi privremeni učinci sudske odluke mogli biti značajni.

Burzovni indeksi odmah porasli

Prema vladi, carine su pomogle olakšavanju trgovinskih poslova vrijednih bilijune dolara, uključujući one s državama od Kine preko Velike Britanije do Japana i šire. Odluka suda mogla bi izazvati nesigurnost u vezi s tim trgovinskim aranžmanima.

Ubrzo nakon objave odluke Vrhovnog suda, američka tržišta reagirala su rastom. Glavni indeksi Wall Streeta porasli su odmah nakon što je Vrhovni sud presudio protiv carina, a ubrzo nakon ovog preokreta porasla su globalna tržišta.

U SAD-u, S&P 500 indeks tvrtki za koje se vjeruje da su stabilne i profitabilne porastao je gotovo 0,4 posto, tehnološki NASDAQ porastao je za gotovo 0,5 posto, dok je Dow Jones Industrial Average (DJIA), indeks 30 velikih kompanija uvrštenih na američke burze, porastao za 0,2 posto.

Nakon što je nakon uvođenja carina 2. travnja 2025. uslijedio pad burzi, sada dolazi do upravo obrnute situacije.