‘Ovo će se događati sve češće i žešće. Kasnimo u reakciji, najugroženiji su estuariji i Omiš!‘

Dalmaciju je opet pogodila ciklona koja je donijela orkansko jugo, grmljavinsko nevrijeme i obilnu kišu, ali ponovio se i „ciklonalni plimni val“, odnosno prelijevanje mora koje je poplavilo niz gradova uz obalu. Meteotsunami pogodio je Šibenik, Trogir i Kaštela, gdje su tijekom noći podignute brane.

Aktualnu situaciju je za HRT komentirao prof. dr. sc. Branko Grisogono, atmosferski fizičar. Naglasio je kako su se i prije događali plimni valovi, ali da su danas češći i intenzivniji zbog globalnih i regionalnih klimatskih promjena.

Ekstremi su sve češći

- I to će biti tako i dalje, rekao je i dodao: - Imamo sve više tih ekstrema, to je povezano sa šiljatošću klimatskih raspodjela i one imaju takozvane teške repove, odnosno duge repove, i sklone su prema ekstremima, i toga će biti, nažalost, sve više, objasnio je.

Potopljene rive diljem Dalmacije, otoci odsječeni, noćna drama s brodom kod Hvara!

Govorio je o sve češćim pojavama meteotsunamija na Jadranu. Objasnio je da je riječ o zbrajanju, odnosno superpoziciji nekoliko efekata.

- Jedno je sporo, ali ipak intenzivno i ubrzano podizanje srednje razine mora, a to znači i Jadrana. Prosjek se podiže. Drugo, Jadran postaje sve topliji, a to onda intenzivira mezoskalne ciklone. To su manje ciklone koje idu uglavnom od Genove pa se onda često presele u Jadran ili stvore takozvanu svoju „jadransku ciklonu“, koja onda ima jako dobru podlogu: toplo more, dovoljno visoko, i onda dođe do zbrajanja tih efekata. Dakle, zagrijavanje i atmosfere i mora, istaknuo je.

Osvrnuo se i na tvrdnje dijela stručnjaka o promjeni rotacije Zemlje u odnosu na Mjesec: - Uvijek je postojalo i postoji to sporo kolebanje odnosa rotacije Zemlje i Mjeseca u položaju superpozicije s ostalim planetima i sa Suncem. Međutim, to su relativno spori i mali procesi koji ne djeluju na ovim vremenskim skalama, rekao je.

Dodao je kako su promjene u rotaciji mjerljive u stotinkama ili milijuntim dijelovima sekunde te da je riječ o tercijarnim efektima: - Oni jesu prisutni, i prije su bili; to je povezano s astronomskom pojavom, a vezano onda i uz geomagnetizam Zemlje, objasnio je.

Govoreći o porastu razine mora, naveo je kako se za Jadran očekuje rast srednje razine mora u skladu s globalnim porastom: - Do kraja stoljeća između 50 do 80–90 centimetara. Naravno, u nekim područjima na Zemaljskoj kugli ići će to i preko dva metra jer se taj prosjek ne odnosi na to da će se svugdje događati isto, rekao je.

Ugrožene su niske obale

Upozorio je kako će kod nas najviše stradati estuariji, odnosno ušća rijeka, i niske obale, poput Omiša: - Tu treba smisliti nove građevinske, strojarske i arhitektonske mjere, a mi u tome očito kasnimo. Vidite kako se Venecija priprema i uložili su puno novca, a još uvijek nisu sto posto efikasni, istaknuo je.

Objasnio je i kako viša koncentracija stakleničkih plinova omogućuje učinkovitije zagrijavanje atmosfere, širenje mora i njegovo zagrijavanje, što dovodi do ekspanzije te topljenja ledenjaka Grenlanda, velikog dijela Arktika i znatnog dijela Antarktike.

Na pitanje o crnim scenarijima prema kojima bi do 2100. godine mogle biti potopljene pojedine obalne zone, rekao je kako takva najugroženija područja postoje.

- Postoje najugroženija područja; neka nisu, koja su dovoljno strma i dovoljno visoko građena. I oni, međutim, mogu stradati kad naiđe meteotsunami. Ovdje govorimo o plimskom valu, rekao je.

Potrebne su nove mjere zaštite

Pozvao je na sustavno promišljanje zaštite obale.

- Treba ozbiljno razmišljati i pozivam političare, arhitekte, građevinare i strojobravare da smisle kako se to radi, jer to je inženjerski posao – kako zaštititi ta ključna područja na istočnom Jadranu, poručio je.

Na kraju je istaknuo kako postoje prirodne varijacije klime, ali da se one nadodaju na ljudski utjecaj.

- Točno je da postoje prirodne varijacije klime, tako da se prirodni procesi tu superponiraju, znači nadodaju se na ljudski efekt. Međutim, ti prirodni procesi, osim ako isključimo pad meteora ili izbijanje jakog vulkana ili ogromnog potresa, relativno su spori i nisu u fazi s ovim recentnim antropogenim pojavama, rekao je.

Dodao je kako rješenja treba tražiti u prilagodbi i preuzimanju postojećih modela iz drugih zemalja.

- Ja nisam inženjer, ali treba dobro razmisliti kako se tu postaviti i kako to rješavati sustavno. I u drugim zemljama se to rješava. Japan to rješava, istočni dio SAD-a, pa čak i dio zapadnog. Treba preuzimati i prilagođavati tuđe, postojeće modele. Francuzi, Talijani, Španjolci se time jako bave. Treba ulagati da bismo sačuvali našu obalu, zaključio je Grisogono, kako prenosi HRT.