| Autor | Objavljeno | Portal | Original |
|---|---|---|---|
| Index Vijesti | Prije 4 sata12:08, 18. listopada 2026. | Index | Otvori |
U NJEMAČKOJ ponovno raste broj samoubojstava nakon dugogodišnjeg pada. Prema službenim podacima za 2025. godinu, život si je oduzelo 11.334 ljudi, što je 964 slučaja ili 9,3 posto više nego godinu ranije. To znači da si u prosjeku život oduzme 28 osoba dnevno. Broj samoubojstava u Njemačkoj veći je od ukupnog broja smrtnih slučajeva u prometnim nesrećama, od posljedica nasilja i upotrebe ilegalnih droga, piše Deutsche Welle.
Analiza podataka pokazuje da su daleko najpogođenija skupina stariji muškarci rođeni šezdesetih godina. Iako se bilježe i slučajevi među mladima koji se teško nose sa životnim izazovima, najveći porast samoubojstava zabilježen je u dobnoj skupini od 55 do 65 godina.
Nakon te dobi broj opada, ali ponovno raste kod osoba starih između 80 i 90 godina. U svim dobnim skupinama muškarci znatno češće počine samoubojstvo, a prošle godine činili su 69,2 posto svih slučajeva. Ipak, posljednjih godina raste i broj samoubojstava među ženama.
Broj samoubojstava u Njemačkoj raste četvrtu godinu zaredom i čini oko 1,1 posto svih uzroka smrti. Time je preokrenut trend koji je trajao gotovo četiri desetljeća. Brojke su sustavno padale od rekordne 1981. godine, kada je zabilježeno 18.825 slučajeva, do najniže točke od 9215 samoubojstava 2021. godine.
Nacionalni program za prevenciju samoubojstava procjenjuje da u Njemačkoj više od 100.000 ljudi godišnje pokuša počiniti samoubojstvo. Zaklada za pomoć oboljelima od depresije navodi podatak o oko 500 takvih pokušaja dnevno.
Njemačko Društvo za humano umiranje objavilo je podatak da je 1287 osoba koristilo usluge organizirane pomoći pri umiranju, što je 11,4 posto svih samoubojstava u Njemačkoj. Takva je pomoć u zemlji i dalje predmet rasprava.
Pravni temelj je odluka Saveznog ustavnog suda iz 2020. godine, koja svakoj osobi jamči pravo da si oduzme život ako je to plod slobodne volje, bez vanjskog pritiska i nije posljedica teške depresije. Ta odluka ne dopušta da druga osoba nekome oduzme život, čak ni na zahtjev, kao što je to djelomično moguće u Nizozemskoj ili Belgiji.
U Njemačkoj je dopušteno samo osigurati sredstvo i pružiti pomoć, ali sam čin osoba mora izvršiti sama. Zaklada za pomoć oboljelima od depresije i prevenciju samoubojstava smatra da je takvih slučajeva previše i ističe da je od sudske odluke njihov broj porastao za 32 posto.
Specijalisti ističu da iza samoubojstva rijetko stoji samo jedan razlog. Gotovo uvijek je riječ o više međusobno povezanih čimbenika, a niti jedan pojedinačni događaj ili sama prisutnost psihičke bolesti nisu presudni. Samoubojstvo je krajnja točka složenog kriznog procesa u kojem osoba više ne vidi izlaz i nije u stanju prihvatiti pomoć.
Situacije koje mogu potaknuti takvo stanje su brojne: gubitak posla, financijska nesigurnost, siromaštvo, traumatična iskustva, gubitak bliskih osoba, povlačenje iz društvenog života i socijalna izolacija.
Istraživanja pokazuju da su osobe koje su počinile samoubojstvo često tražile liječničku pomoć, ali nisu stekle dojam da im itko može pomoći. Mnogima je teško liječniku ili terapeutu otvoreno reći koliko su blizu granice izdržljivosti. Samoubojstvo je i dalje tabu, a osobe se boje da će ih se proglasiti psihički bolesnima, prisilno liječiti ili da će izgubiti društvene kontakte.
Zbog toga mnogi vjeruju da ih nitko ne može razumjeti. Njemačka zaklada za pomoć oboljelima od depresije naglašava da svaku najavu samoubojstva treba shvatiti ozbiljno i da izjave poput "ništa više nema smisla" mogu biti znak ugroženosti.
Specijalisti savjetuju prijateljima i obitelji da ne oklijevaju postavljati pitanja, ali i da se suzdrže od pojednostavljenih savjeta poput "bit će bolje". Više pomažu poruke kao što su: "Moraš znati da si mi izuzetno važan", "Pokušavam razumjeti kroz što prolaziš" ili "Proći ćemo kroz ovo zajedno".
Društvo usmjereno na uspjeh često zanemaruje one koji ne mogu držati korak, piše DW. Neposredna okolina može i mora obratiti pažnju na ugroženu osobu. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da svako samoubojstvo izravno pogađa prosječno šest bliskih osoba, a posljedice osjeća i širi krug ljudi, od kolega do medicinskog osoblja i svjedoka.
Kod starijih osoba okidač može biti osjećaj beskorisnosti koji im okolina nameće, a tu i najmanji znak pažnje može pomoći. Njemačko ministarstvo zdravstva u kolovozu je predstavilo nacrt zakona o prevenciji samoubojstava, no kritičari smatraju da predložene mjere nisu dovoljne.
Njemačka zaklada za zaštitu pacijenata ističe da je predviđenih 1,4 milijuna eura daleko od potrebnih sredstava. Prva adresa za pomoć je obiteljski liječnik, koji pacijenta po potrebi može uputiti psihoterapeutu ili psihijatru.
U Hrvatskoj djeluje više savjetovališta za osobe koje se bore s takvim mislima, a mnoga su dostupna telefonom u svako doba. Neki od njih su Plavi telefon i Psihološki centar TESA, kao i Centar za krizna stanja i prevenciju suicida pri KBC-u Zagreb, dostupan na broj 01 2376 335.