Autor	Objavljeno	Portal	Original
Index Food	Prije 7 sati09:16, 18. listopada 2026.	Index	Otvori

Jogurt ili kefir ujutro? Nutricionisti objasnili kada ih jesti

FERMENTIRANA hrana poput jogurta, kefira i kiselog kupusa stoljećima je dio globalne prehrane, a posljednjih godina sve je popularnija zbog svojih mogućih dobrobiti za zdravlje crijeva

FERMENTIRANA hrana poput jogurta, kefira i kiselog kupusa stoljećima je dio globalne prehrane, a posljednjih godina sve je popularnija zbog svojih mogućih dobrobiti za zdravlje crijeva. Budući da sadrže žive mikroorganizme koji mogu podržati crijevni mikrobiom, postavlja se pitanje je li za postizanje najboljeg učinka važno i kada ih jedemo. Nutricionisti specijalizirani za probavno zdravlje objašnjavaju što je važnije od vremena na satu, piše EatingWell.

Kada je najbolje vrijeme?

"Najbolje vrijeme je ono koje se uklapa u vaš raspored. Trenutno nemamo čvrstih dokaza koji bi potvrdili da postoji neko specifično 'najbolje' doba dana za konzumaciju", kaže nutricionistica Gabrielle Palmeri.

Istraživanja su se umjesto na doba dana više usredotočila na to što, koliko i koliko često ljudi jedu fermentiranu hranu. Pregled znanstvenih radova iz 2022. pokazao je da dosljedna konzumacija fermentiranih namirnica može utjecati na crijevni mikrobiom putem korisnih spojeva koji nastaju tijekom fermentacije, kao što su kratkolančane masne kiseline.

Fermentirana hrana također osigurava hranjive tvari koje podržavaju postojeće bakterije u crijevima, a u nekim slučajevima i probiotike koji prežive probavu te stupaju u interakciju s mikrobiomom.

"Fermentirana hrana podržava zdravlje crijeva prvenstveno tako što povećava raznolikost mikrobioma i smanjuje upalne procese", dodaje nutricionistica Alex Prutting. Jedna manja klinička studija pokazala je da su osobe koje su deset tjedana bile na prehrani bogatoj fermentiranom hranom imale veću raznolikost mikrobioma i niže markere upale.

Ipak, potrebna su dodatna istraživanja kako bi se u potpunosti razumjeli učinci ovih namirnica.

Iako vrijeme obroka nije presudno, tek ćete redovitim uključivanjem fermentirane hrane u prehranu osjetiti njezine prednosti. Uz to, postoje i individualni razlozi zašto razmisliti o vremenu konzumacije. Nekim će ljudima s probavnim smetnjama određene namirnice ili količine više odgovarati u specifično doba dana.

"Kao i kod vlakana, s fermentiranom hranom treba početi polako i s malim količinama", napominje nutricionistica Amanda Sauceda. Ona ističe i zanimljivost vezanu uz jogurt: "Probiotički sojevi u njemu mogu pomoći u probavi laktoze".

Vrsta fermentacije također ima ulogu, jer svaka fermentirana hrana ne sadrži žive mikroorganizme u trenutku konzumacije. "Metode obrade poput toplinske obrade ili pasterizacije mogu smanjiti ili uništiti žive kulture", kaže nutricionistica Jasmin Dieb.

Drugim riječima, to što je hrana "fermentirana" ne znači automatski da osigurava značajnu količinu probiotika. Dieb savjetuje da se obavezno provjeravaju deklaracije na kojima treba tražiti oznaku "sadrži žive i aktivne kulture".

Koje fermentirane namirnice isprobati

Ako ste spremni u prehranu dodati više fermentirane hrane, postoji mnogo opcija. Jogurt možete jesti u voćnim parfeima i smoothieju ili ga dodati u zobenu kašu. Kefir se pije samostalno, dodaje u smoothie ili koristi kao zamjena za mlijeko u receptima. Kimči se odlično slaže sa zdjelama sa žitaricama, jajima ili sendvičima. Kiseli kupus dobar je dodatak mesnim jelima, salatama i juhama.

Miso pasta koristi se za juhe, marinade i dresinge, ali nutricionistica Jasmin Dieb napominje da se pripazi na visoku temperaturu jer toplina može uništiti dio korisnih bakterija. Tempeh služi kao izvor proteina u wok jelima, salatama i sendvičima.

Ako se tek upoznajete s fermentiranom hranom, ne morate mijenjati cijelu prehranu. "Počnite s malim količinama ako niste navikli na njih. Neki ljudi mogu osjetiti plinove ili nadutost", kaže Palmeri. Također, nemojte odustati od neke namirnice nakon prvog zalogaja.

"Ni ja nisam odrasla uz fermentiranu hranu i grčki jogurt mi se nije svidio prvih nekoliko puta", kaže Sauceda. "Fermentacijom nastaje kiselina koja hrani daje oštrinu, pa je potrebno nekoliko pokušaja ako niste navikli na takve okuse".

Dr. sc. Renee Korczak preporučuje da se biraju fermentirani proizvodi s minimalno dodanog šećera, koji sadrže kalcij za zdravlje kostiju te žive i aktivne kulture. Za još bolji učinak, Palmeri savjetuje kombiniranje fermentirane hrane koja sadrži probiotike s prebiotičkim vlaknima.

"Volim ih spajati s namirnicama poput zobi, banana, luka, češnjaka ili graha jer su prebiotici hrana za probiotike i pomažu u održavanju zdravog mikrobioma", pojašnjava ona.

Važnija je dosljednost, a ne sat

Ne postoji jedno, univerzalno "najbolje" vrijeme za konzumaciju fermentirane hrane. Umjesto brige o tome treba li jesti jogurt ujutro ili kimči za večeru, nutricionisti savjetuju da se usredotočite na redovito i dosljedno uključivanje različitih fermentiranih namirnica u prehranu.

Važno je birati opcije koje vam odgovaraju i ne stvaraju probavne smetnje. Kada je riječ o zdravlju crijeva, cjelokupni prehrambeni obrazac daleko je važniji od doba dana u kojem jedete.