| Autor | Objavljeno | Portal | Original |
|---|---|---|---|
| Index Vijesti | Jučer20:58, 17. listopada 2026. | Index | Otvori |
DRŽAVNI inspektorat dostavio je izvješće na tri stranice koje detaljno opisuje niz nepravilnosti i tri vrste prekršaja utvrđenih u poslovanju tvrtki povezanih s ugostiteljem Zoranom Marijanom. Inspekcijski nadzor potaknut je medijskim napisima o četvorici indijskih radnika, formalno zaposlenih u tvrtki Linea Deana j.d.o.o., koje je Marijan angažirao za privatne građevinske poslove, smjestio u neadekvatne prostore i nije im isplatio plaće, piše Jutarnji list.
Zagrebački ugostitelj Zoran Marijan, nekadašnji vlasnik The Movie Puba, od tvrtke Linea Deana j.d.o.o., u vlasništvu njegova zeta Domagoja Kulušića, "posudio" je četvoricu konobara i kuhara iz Indije. Tvrtka Linea Deana javnosti je poznata po brunch baru Pomalooo u Zagrebu.
Indijski radnici, Himanshu Himanshu, Mohit Mohit, Asok Kumar i Yash Yash, umjesto ugostiteljskih poslova za Marijana su obavljali građevinske radove i renovirali apartmane na Visu te obiteljsku kuću njegova sina u Podsljemenu. Radili su i druge privatne poslove, od čišćenja kuća do odvoženja automobila automehaničaru. Radnici tvrde da su boravili u nehumanim uvjetima. Na Visu su bili u kući bez stalne opskrbe strujom, a u Zagrebu u kuhinji koja prokišnjava. Himanshu navodi da je u Tribunju dijelio sobu s Marijanovim psom koji je umirao.
Nakon što im je Marijan preko poruka zadavao radne zadatke, prestao je odgovarati na njihove upite o isplati plaća, a neke je i blokirao. Jedna od njegovih posljednjih poruka glasila je: "Koliko ste dobro radili, toliko brzo ćete dobiti novac." Radnici kažu da im je ostao dužan oko 10.000 eura i da novac ni nakon gotovo pola godine nisu dobili.
Zoran Marijan dobro je poznat Državnom inspektoratu. U posljednjih pet godina inspekcije su kod dva njegova trgovačka društva utvrdile niz prekršaja, uglavnom vezanih uz radne odnose i zapošljavanje stranaca. Među njima su nezakonito zapošljavanje, neisplata minimalne plaće, neisplata plaće i uskraćivanje tjednog odmora.
Godine 2021. Trgovački sud naložio je brisanje jedne njegove tvrtke iz registra, a inspekcija rada privremeno mu je zabranila rad i podnijela optužni prijedlog zbog kršenja Zakona o strancima. Te su ga godine radnici iz Nepala optužili da ih drži u baraci bez struje i vode, da im je oduzeo dokumente i da im ne isplaćuje plaću. Slučaj je preuzeo DORH, no postupak je obustavljen nakon što su Nepalci promijenili iskaz, a Marijan im je isplatio dug od 50.000 kuna.
Prema evidenciji Inspektorata, s Marijanom je bilo povezano 20 tvrtki, od kojih je 18 završilo u stečaju. Danas su aktivne dvije. Jedna nema zaposlenih, a druga, Issa Agro j.d.o.o., ima dugovanja veća od 40.000 eura za poreze i doprinose. U tvrtki Linea Deana, prema riječima zeta Domagoja Kulušića, Marijan je samo zaposlenik, iako se na internetskim stranicama predstavlja kao voditelj hotela Tribunia Beach u Tribunju. Kulušić je ranije izjavio da tvrtka nema informaciju da radnicima duguje novac i da sve obveze uredno podmiruje.
Inspekcijski nadzori u tvrtki Linea Deana j.d.o.o. također su otkrili brojne nepravilnosti. Od osnivanja tvrtke izrečeno je više od deset mjera zbog neplaćanja doprinosa, nepravilnog označavanja namirnica i sanitarno-tehničkih nedostataka. U nekim slučajevima radnici su privremeno udaljeni s posla.
Samo je inspekcija rada u posljednje dvije godine izrekla šest upravnih mjera. Poslodavcu je naloženo otklanjanje nezakonitosti, a u dva slučaja radnici su privremeno udaljeni jer tvrtka nije mogla dokazati da su osposobljeni za posao. Utvrđeno je i korištenje neispravne opreme te neadekvatne zaštitne opreme, kao i neuplaćivanje doprinosa za jednog radnika. Sanitarna i poljoprivredna inspekcija također su utvrdile nedostatke u objektima tvrtke u Tribunju.
Tvrtku Linea Deana j.d.o.o. osnovala je 2022. Marijanova supruga Deana Matutinović Marijan, a 2024. vlasništvo preuzima zet Domagoj Kulušić. Tvrtka upravlja s nekoliko ugostiteljskih objekata i brendom za čišćenje. Lani je imala prihod od 1,62 milijuna eura, a prosječna plaća za 19 zaposlenih iznosila je 777 eura, što je niže od tadašnje minimalne plaće. Prema podacima Fine, tvrtka ima nadprosječnu vjerojatnost zastoja u plaćanju.
Prijavljivanje radnika na nepuno radno vrijeme iako rade puno tretira se kao neprijavljeni rad, za što su kazne od 2650 do 8000 eura po radniku. Za rad stranaca na poslovima za koje nemaju dozvolu ili za neprimjeren smještaj također su propisane visoke kazne. Radnici se pitaju je li Marijanu bilo isplativije riskirati kaznu nego im isplatiti oko 10.000 eura i osigurati normalne uvjete.
"Mi samo želimo novac koji smo mukom zaradili", poručuje Himanshu.
Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter ističe da ovakve situacije ne smiju proći bez posljedica. "Važno je da svatko tko je odgovoran za kršenje prava radnika snosi za to i posljedice, jer je i to jedan oblik prevencije. Sustav mora slati jasnu poruku da nezakonito postupanje ne prolazi", navodi pravobraniteljica.
Ona objašnjava da se ne radi samo o kršenju radnih prava, već i o povredi dostojanstva radnika i kršenju Zakona o strancima, jer radnici ne obavljaju poslove za koje su dobili dozvolu. U nekim slučajevima može biti riječ i o dehumanizaciji.
"Poslodavci koji pribjegavaju nezakonitim metodama iskorištavaju položaj stranih radnika jer znaju da su oni u ranjivoj situaciji. Ako prijave poslodavca, riskiraju i svoj boravak u Hrvatskoj, nakon što su se najčešće zadužili da bi uopće došli", kaže Šimonović Einwalter.
Posebno je problematično, dodaje, što su radnici formalno zaposleni kao ugostitelji, a u stvarnosti su obavljali privatne i potencijalno opasne građevinske poslove. Što se tiče smještaja, ističe da poslodavac mora dokazati da je osigurao primjerene uvjete, što uključuje tekuću vodu i stalnu opskrbu strujom. Novi pravilnik o smještaju na snazi je od travnja ove godine, a njegovi će se učinci tek vidjeti kroz inspekcijske nadzore.