| Autor | Objavljeno | Portal | Original |
|---|---|---|---|
| Index Vijesti | JučerZadnja nadopuna: 16:22, 17. listopada 2026. | Index | Otvori |
PREMIJER Andrej Plenković komentirao je poziv na ustanak koji je uputio prosrpski crnogorski političar Milan Knežević zbog hrvatskih zahtjeva u pregovorima o pristupanju Crne Gore Europskoj uniji. Poručio je da ne vjeruje da bi crnogorski državni vrh podržao takve prijedloge.
"Ne vidim baš da bi predsjednik vlade ili predsjednik države ili ministar vanjskih poslova slijedili ovakve briljantne ideje", rekao je Plenković danas u Drvaru, dodavši da takve izjave ne smatra konstruktivnima, prenosi HRT.
Milan Knežević, predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) i zastupnik u crnogorskom parlamentu, pozvao je na ustanak ako crnogorska vlada prihvati hrvatske zahtjeve za rješavanje otvorenih pitanja između dviju država.
"Mi ćemo se morati samoorganizirati. Nema nam druge", poručio je Knežević, koji se protivi mogućim ustupcima Hrvatskoj oko granice, školskog broda Jadran i ratne odštete.
U govoru je napao i crnogorsku vlast zbog promjene imena kotorskog bazena koji je nosio ime Zorana Džimija Gopčevića, vaterpolista kojeg se povezuje sa zlostavljanjem hrvatskih zarobljenika u logoru Morinj.
"Dao Bog da sve popeli na taj 'Jadran' i poslali u Loru ili vas digli u zrak", rekao je Knežević.
Riječ je o političaru kojeg je Hrvatska 2024. proglasila nepoželjnom osobom nakon što je crnogorski parlament usvojio rezoluciju o genocidu u Jasenovcu, Dachauu i Mauthausenu.
Plenković je ponovio da Hrvatska podržava ulazak Crne Gore u Europsku uniju, ali očekuje rješavanje otvorenih pitanja između dviju država.
"Vrlo jasno i transparentno smo rekli što Hrvatska očekuje", rekao je premijer, dodajući da su ta pitanja povezana s temeljnim pravima, slobodama i dobrosusjedskim odnosima te da ih Crna Gora mora riješiti kako bi nastavila napredovati prema članstvu u EU.
Hrvatska je ostalim članicama EU-a predstavila osam zahtjeva, od kojih se šest odnosi na pregovaračko poglavlje 23, koje obuhvaća pravosuđe i temeljna prava, a dva na poglavlje 31, koje se odnosi na vanjsku, sigurnosnu i obrambenu politiku.
Među otvorenim pitanjima su vlasništvo nad školskim brodom Jadran, razgraničenje na području Prevlake, odšteta žrtvama ratnih zločina i druga neriješena pitanja iz vremena ratova devedesetih.
Hrvatska je već ovog tjedna pokazala da može utjecati na brzinu crnogorskog približavanja Europskoj uniji.
Na Plenkovićev zahtjev iz zaključaka Europskog vijeća uklonjeni su rokovi koji su predviđali dogovor o zatvaranju svih pregovaračkih poglavlja do kraja ove godine i što skoriji završetak izrade pristupnog ugovora.
Plenković je poručio da Hrvatska ne želi blokirati Crnu Goru, ali očekuje konkretne pomake u rješavanju dugogodišnjih sporova.
Naglasio je i da su neka otvorena pitanja brzo rješiva, dok je za druga potrebno barem započeti ozbiljne razgovore. Upozorio je da bi, ako se ona ne riješe, crnogorski put prema Europskoj uniji mogao biti sporiji.