| Autor | Objavljeno | Portal | Original |
|---|---|---|---|
| Index Vijesti, Deutsche Welle | Jučer12:40, 17. listopada 2026. | Index | Otvori |
Slavlje u Moskvi zbog Trumpove odluke
ODLUKA američkog predsjednika Donalda Trumpa da neposredno prije stupanja na snagu suspendira nove carine i druge kaznene mjere protiv Rusije dodatno je produbila razlike između Washingtona, Moskve i Kijeva
ODLUKA američkog predsjednika Donalda Trumpa da neposredno prije stupanja na snagu suspendira nove carine i druge kaznene mjere protiv Rusije dodatno je produbila razlike između Washingtona, Moskve i Kijeva. Dok Kremlj taj potez opisuje kao važan korak prema suradnji, Ukrajina i njezini saveznici smatraju da Rusija ostaje pošteđena novog kruga gospodarskog pritiska, piše Deutsche Welle.
Nove mjere bile su dio zakona koji je američki Kongres usvojio s ciljem pojačavanja pritiska na Moskvu zbog ruske agresije na Ukrajinu. Trump je zakon sredinom rujna potpisao, no istodobno je imao mogućnost prije isteka roka od 30 dana zaustaviti automatsku primjenu predviđenih carina i sankcija. Upravo je to učinio neposredno prije isteka roka.
Moskva govori o "povijesnom trenutku"
Kremlj je na vijest reagirao s vidljivim zadovoljstvom. Kirill Dmitrijev, ruski predsjednikov izaslanik za međunarodnu gospodarsku suradnju i jedan od ključnih pregovarača u kontaktima s američkom administracijom, odluku je opisao kao "važan i istinski povijesni trenutak". Prema njegovim riječima, zakon bi ozbiljno narušio gospodarske odnose Rusije i SAD te nanio štetu ne samo američkom gospodarstvu nego i svjetskim tržištima.
Dmitrijev tvrdi da bi gospodarska suradnja između Rusije i SAD mogla pridonijeti stabilnosti svjetskog gospodarstva te pomoći u izgradnji povjerenja potrebnog za postizanje trajnog mira. Takva argumentacija odražava dugogodišnje nastojanje Moskve da sankcije prikaže kao prepreku političkom dijalogu i gospodarskom razvoju.
Njegova uloga pritom nadilazi gospodarska pitanja. Kao posebni pregovarač Kremlja sudjeluje u razgovorima s američkim izaslanicima Steveom Witkoffom i Jaredom Kushnerom o mogućim načinima okončanja rata u Ukrajini. Zbog toga se njegova reakcija u Moskvi tumači i kao politička poruka da Kremlj u Trumpovoj odluci vidi signal spremnosti na nastavak dijaloga.
Je li Rusija ovako još uopće prisiljena na ustupke?
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski zauzima potpuno drukčije stajalište. On je posljednjih tjedana pozivao na brzu provedbu zakona koji je nosio ime senatora Lindseyja Grahama, dugogodišnjeg Trumpova saveznika koji je preminuo u srpnju. Zakon je predviđao, kako su ga njegovi zagovornici nazivali, "paklene sankcije" protiv Rusije.
U Kijevu se računalo da bi nove mjere mogle dodatno otežati financiranje ruskog ratnog napora te povećati pritisak na Kremlj da pristane na ustupke. Slična su očekivanja postojala i u EU, gdje se također vjerovalo da bi pojačani američki gospodarski pritisak mogao pridonijeti zaustavljanju ruske agresije.
Novi spor između Trumpa i Zelenskog
Trumpova odluka dolazi u trenutku novih napetosti između Washingtona i Kijeva. Prije nekoliko dana američki predsjednik s ruskim je predsjednikom Vladimirom Putinom dogovorio isporuke ruskog dizela, nakon čega je pojačao pritisak na ukrajinsko vodstvo.
Zelenski je tada optužio Trumpa da Moskvi osigurava dodatne prihode kojima može financirati nastavak rata. Prema njegovim riječima, novac od takvih poslova završava u ruskoj ratnoj blagajni i omogućuje nastavak invazije.
Više od četiri i pol godine nakon početka ruske agresije Ukrajina i dalje inzistira na pojačavanju međunarodnog pritiska na Moskvu. Kremlj, s druge strane, Trumpovu suspenziju novih carina vidi kao potvrdu da je suradnja sa SAD učinkovitija od politike sankcija.
Što sad može Kongres?
Formalno, američki predsjednik ovom odlukom nije blokirao odluku Kongresa, nego je u ovom zastupničkom tijelu ovaj zakon donesen s odredbom koja je bila onda prihvatljiva i Trumpovim Republikancima. U odjeljku 115. on ostavlja mogućnost predsjedniku suspendirati dijelove sankcija i carina ako Kongresu potvrdi da je takva odluka "u nacionalnom interesu Sjedinjenih Država". Upravo je to Trump i učinio.
Kad te odredbe ne bi bilo, stvar bi bila daleko složenija: samo dvotrećinskom većinom i u Kongresu i u Senatu bi se predsjednika moglo natjerati da odustane od svoje odluke - što nije realno. No već 3. studenog su u SAD izbori za dio Kongresa i Senata i veliko je pitanje, koji će odnos snaga biti prije svega u Kongresu.
Ako bi tamo oporbeni Demokrati osvojili većinu - kako najavljuju prognoze, Kongres bi mogao donijeti novu verziju tog Grahamovog zakona, ali bez te ovlasti predsjedniku.