Hajduk je pobijedio Ajax, ali nije povećao koeficijent. Kako?

HAJDUK je pobjedom 2:1 protiv Ajaxa na Poljudu osvojio prva tri boda u ligaškoj fazi Konferencijske lige

HAJDUK je pobjedom 2:1 protiv Ajaxa na Poljudu osvojio prva tri boda u ligaškoj fazi Konferencijske lige. Osim velike pobjede i važnog koraka prema europskom proljeću, Hajduk je donio i nove bodove hrvatskom nacionalnom koeficijentu. Međutim, postoji jedna zanimljivost: pobjedom nad Ajaxom nije povećao vlastiti koeficijent.

Razlog je način na koji UEFA obračunava bodove u Konferencijskoj ligi. Hajduk je već ulaskom u ligašku fazu osigurao određeni broj bodova, a pobjeda protiv Ajaxa još nije bila dovoljna da prijeđe taj zajamčeni minimum. Istražili smo kako se koeficijent računa, koliko Hajduk trenutačno ima bodova i što bi morao napraviti ove sezone da sljedećeg ljeta može računati na status nositelja u kvalifikacijama.

Zašto pobjeda protiv Ajaxa nije povećala koeficijent?

UEFA svakom klubu koji se plasira u ligašku fazu Konferencijske lige jamči najmanje 2,5 boda za klupski koeficijent. Pobjeda u ligaškoj fazi vrijedi dva boda, remi jedan, a poraz ne donosi ništa. Međutim, zajamčenih 2,5 boda ne pribraja se bodovima osvojenima na utakmicama, nego predstavlja minimum koji klub dobiva bez obzira na rezultate.

Hajduk je zato prije Ajaxa imao zajamčenih 2,5 boda. Pobjedom je osvojio dva koeficijentska boda, ali kako je to manje od zajamčenog minimuma, njegov sezonski učinak i dalje iznosi 2,5. To će se promijeniti već prvim sljedećim pozitivnim rezultatom.

Ako Hajduk protiv Thuna odigra neodlučeno, imat će ukupno tri boda za klupski koeficijent, odnosno prvi put će povećati svoj učinak za pola boda iznad zajamčenog minimuma. Ako pobijedi, doći će do četiri boda.

Za hrvatski nacionalni koeficijent računica je drukčija. Pobjeda nad Ajaxom odmah je donijela dva boda koja se dijele s četiri hrvatska predstavnika u europskim natjecanjima. Hrvatska je tako zahvaljujući Hajduku povećala nacionalni koeficijent za 0,500 bodova.

Koliko Hajduku treba za status nositelja?

Hajduk je u ovu sezonu ušao s petogodišnjim koeficijentom 10,000. Za sljedeću sezonu računa se novo petogodišnje razdoblje, odnosno ispada najstarija sezona, a dodaje se aktualna.

U prethodne četiri sezone Hajduk je skupio ukupno 8,500 bodova, a ove je već zajamčio 2,500. Njegov trenutačni koeficijent za sljedeće ljeto zato iznosi 11,000.

Takav koeficijent bio bi dovoljan za status nositelja u trećem pretkolu Konferencijske lige prema kriterijima ovog ljeta, kada je posljednji nositelj imao 10,750 bodova. Hajduk je ove godine u toj fazi bio nenositelj jer je imao 10,000, dok je Žalgiris imao 12,000.

Za play-off situacija je znatno zahtjevnija. Posljednji nositelj ovog ljeta imao je koeficijent 20,000, a godinu ranije bilo je dovoljno 14,000. Granica je, dakle, u samo jednoj sezoni porasla za šest bodova.

Ne postoji jamstvo da će sljedećeg ljeta ponovno biti dovoljnih 20,000. O tome ovisi sastav klubova koji će sudjelovati u kvalifikacijama, a granica može dodatno porasti. Ipak, uzmemo li ovogodišnji kriterij kao orijentir, možemo izračunati što Hajduk mora napraviti.

Kako Hajduk može doći do 20 bodova?

Hajduku za taj cilj treba još devet bodova na petogodišnjem koeficijentu. Međutim, osim pobjeda i remija, UEFA dodjeljuje i bonus bodove za konačni plasman u ligaškoj fazi. Prvoplasirani dobiva četiri bonus boda, osmi 2,250, a 24. momčad 0,125. Klubovi ispod 24. mjesta ne dobivaju bonus za plasman.

Pogledamo li prošlosezonsku tablicu, za treće do sedmo mjesto bilo je dovoljno 13 bodova iz šest utakmica. Toliko se osvaja s četiri pobjede, jednim remijem i jednim porazom. U koeficijentskom sustavu takav učinak vrijedi devet bodova, a sedmo mjesto donosi još 2,500 bonus bodova.

Hajduk bi tako s ukupno četiri pobjede i jednim remijem, računajući već ostvarenu pobjedu protiv Ajaxa, imao 8,500 bodova iz prethodnih sezona, devet iz utakmica i najmanje 2,500 bonusa za plasman među prvih sedam. To je ukupno 20,000.

Pritom bi dobio i dodatnih 0,500 bodova za izravan plasman u osminu finala, pa bi konačni zbroj bio najmanje 20,500. Dakle, za takav scenarij Hajduku bi u preostalih pet utakmica trebale još tri pobjede i jedan remi.

Postoji i drugi zanimljiv scenarij. Prošle sezone AEK Larnaca završio je osmi s 12 bodova, odnosno tri pobjede i tri remija. Takav rezultat Hajduku bi donio devet koeficijentskih bodova iz utakmica, 2,250 bonusa za osmo mjesto i još 0,500 za plasman u osminu finala. S prethodnih 8,500 točno bi došao do 20,250.

Za to bi Hajduk, nakon Ajaxa, morao ostvariti još dvije pobjede i tri remija, dakle ostati neporažen u cijeloj ligaškoj fazi.

Što ako Hajduk prođe u nokaut-fazu?

Naravno, postoje i drukčiji načini za povećanje koeficijenta. Prošle sezone za prolazak među 24 najbolje momčadi bilo je dovoljno sedam bodova, ali su dvije momčadi sa sedam bodova ipak ispale. Osam bodova bilo je dovoljno za prolazak.

Takav rezultat Hajduku bi donio europsko proljeće, ali ne i približavanje koeficijentu od 20,000 u mjeri u kojoj bi to donio plasman pri samom vrhu tablice.

Važno je i jedno UEFA-ino pravilo: utakmice dodatnog nokaut play-offa, koji igraju klubovi od devetog do 24. mjesta, ne donose bodove za klupski koeficijent. Međutim, prolazak kroz tu fazu i plasman u osminu finala donosi 0,500 bonus bodova. Od osmine finala ponovno se računaju pobjede i remiji, uz dodatne bonuse za napredovanje.

Hajduk tako može nastaviti povećavati koeficijent i tijekom proljeća, ali za dosezanje 20,000 bez velikog europskog rezultata najvažnije će biti ono što napravi u preostalih pet utakmica ligaške faze.

Pobjeda protiv Ajaxa zasad mu nije povećala vlastiti koeficijent, ali mu je otvorila mogućnost da ove sezone napravi veliki iskorak. Taj bi iskorak mogao imati izravne posljedice već sljedećeg ljeta, kada će Hajduk ponovno pokušati izboriti europsku jesen.