Autor	Objavljeno	Portal	Original
Index Magazin	Prije 3 dana15:00, 15. listopada 2026.	Index	Otvori

Voditeljica stranice Seksizam naš svagdašnji: "Nemojmo koristiti mobitele za mržnju"

AKTIVISTKINJA Nataša Vajagić, koja petnaest godina djeluje u Centru za građanske inicijative Poreč, održat će predavanje na ovogodišnjem izdanju natjecanja SoMo Borac

AKTIVISTKINJA Nataša Vajagić, koja petnaest godina djeluje u Centru za građanske inicijative Poreč, održat će predavanje na ovogodišnjem izdanju natjecanja SoMo Borac. Magistra novinarstva vodi stranicu Seksizam naš svagdašnji, a kroz mrežu NO SH/T prati i reagira na seksizam, homofobiju i transfobiju u javnom prostoru. Njezino predavanje naslovljeno je "Može li društvena mreža mijenjati svije(s)t?", a upravo je to pitanje u središtu njezina aktivističkog rada.

Vajagić smatra da su društvene mreže dale priliku za utjecaj gotovo svima s pristupom internetu. "Danas svaka osoba može imati svoju publiku i širiti svoje vrijednosti, stavove i poruke. Mi je pokušavamo koristiti tako da osobe počnu primjećivati ono preko čega su prije prelazile bez razmišljanja", objašnjava. Prvi korak je prepoznavanje, a najbolji dokaz uspjeha su joj reakcije ljudi. "Jedna od rečenica koju najčešće čujem je: ‘Otkad vas pratim, svuda vidim seksizam’. Moj odgovor na to, u šali, je: ‘Nema na čemu, žao mi je’", kaže Vajagić.

Dodaje kako ljudi nakon nekog vremena shvate da dobacivanje na ulici nije normalno, primijete da je vijest o vremenskoj prognozi ilustrirana ženskim tijelom u prvom planu ili se pobune protiv širenja moralne panike o gej osobama. "To je zapravo najbolji dokaz da smo objavama nešto postigle, jer su ljudi počeli prepoznavati obrazac tamo gdje su možda prije vidjeli samo izoliranu šalu, naslov, reklamu ili komentar", ističe.

Alat za aktivizam i platforma za mržnju

Društvene mreže vidi kao fantastičan alat, ali i kao oružje s dvije oštrice. "Isti alat koji nama omogućuje da govorimo o seksizmu, nasilju ili diskriminaciji, otvorio je i ogroman prostor za proizvodnju mržnje, širenje dezinformacija i predrasuda. A problem je što je to često ekstremno klikabilno", kaže Vajagić.

Za aktiviste i male organizacije, mreže su omogućile vidljivost i direktan put do publike, bez čekanja da urednici tradicionalnih medija odluče je li neka tema dovoljno važna. No, s vidljivošću su došli i učestali napadi i govor mržnje. "Ljudska prava nisu naročito kompatibilna s imperativom ‘daj nešto van u idućih sedam minuta’. Ako vam je posao pratiti seksizam, homofobiju, transfobiju i nasilje, vaš feed nije baš wellness sadržaj", napominje.

Kako je nastao Seksizam naš svagdašnji

Stranica Seksizam naš svagdašnji nastala je kao nastavak istraživanja koje je Vajagić s kolegicama provela 2017. kao volonterka portala Libela.org. Mjesec dana pratile su naslove pet najčitanijih hrvatskih portala i u više od 9500 članaka analizirale sadržaj.

"U njih 4,5 posto pronašle smo eksplicitni seksizam: seksualnu objektivizaciju, rodne stereotipe, mizoginiju, kulturu silovanja, homofobiju i transfobiju", navodi. Nakon objave rezultata, shvatile su da bi bila šteta stati. "Iz te vrlo jednostavne potrebe da ono što stalno gledamo prestane prolaziti neimenovano nastala je Facebook stranica Seksizam naš svagdašnji, kasnije i Instagram", kaže.

Stranica je brzo prerasla praćenje medijskih naslova i počela reagirati na seksističke reklame i izjave javnih osoba. S vremenom se dogodilo i to da je publika počela slati primjere koje sama prepoznaje.

Od prijava do konkretnih promjena

Kroz mrežu NO SH/T, posao u praksi izgleda manje glamurozno. Vajagić navodi da su u jednom desetomjesečnom monitoringu prikupile 4500 primjera seksističkog sadržaja, a 1561 prijavile nadležnim institucijama.

"To vam prilično brzo pokaže da ne govorimo o nekoliko nespretnih naslova, nego o obrascu koji se stalno reproducira", ističe i navodi primjere naslova koji žene svode na tijelo, opravdavaju nasilnike ili trans osobe lažno povezuju s pedofilijom.

No, cilj nije samo prijavljivanje. Nakon istraživanja koje je pokazalo da ženama koje su preživjele nasilje najteže pada čitanje komentara ispod članaka, preporučili su medijima da uz takve tekstove uvedu informativnu sekciju s kontaktima za pomoć i onemoguće ili strogo moderiraju komentare.

"Dvadesetak redakcija, među njima i najveći hrvatski mediji, prihvatilo je preporuke i primjenjuje ih. Meni je to jako važan primjer jer pokazuje da mediji ne moraju birati između slobode izražavanja i odgovornosti. Mržnja nije mišljenje koje smo dužne osigurati kao ‘drugu stranu’", poručuje Vajagić.

Normalizacija kao najveća prepreka

Kao najveću prepreku u radu ne vidi otvoreni otpor, nego normalizaciju seksizma kroz fraze poput "to je samo šala" ili "danas se više ništa ne smije". "Kad se nešto ponavlja desetljećima, ljudima postane nevidljivo. Normalizacija je nevjerojatno otporna upravo zato što se ne doživljava kao stav, nego kao zdrav razum", objašnjava.

Dodatni problem je sporost institucija, koje rijetko i neodlučno reagiraju, zbog čega mediji nemaju poticaj za promjenu. Podcijenila je, kaže, i umor - kako vlastiti, tako i onaj publike koja se umori od loših vijesti.

Odgovornost brendova i agencija

Vajagić naglašava da diskriminacija nije tema koja se tiče samo aktivista. "Žene su polovica stanovništva, LGBTIQ+ osobe su nečije kolegice, djeca, prijateljice, a rodni stereotipi utječu i na muškarce. Nasilje nije privatni problem", kaže. Smatra da oglašivači i brendovi najčešće posežu za najjednostavnijim stereotipima jer su prepoznatljivi i "funkcioniraju".

Savjetuje im da se prije objave zapitaju nekoliko jednostavnih pitanja: "Zašto je ova osoba ovdje prikazana baš ovako? Bismo li isto napravile da je drugog spola ili identiteta? Tko je u ovoj šali zapravo punchline? Ako odgovor na neko od tih pitanja počne biti neugodan, možda samo treba druga ideja."

Na kraju, zaključuje da se promjena mora događati na svim razinama istovremeno - online, ali i u zakonima, školama, sudstvu i redakcijama. "Pitanje je kakvu svijest želimo mijenjati i u kojem smjeru. Ako već sve danas imamo megafon u džepu, bilo bi zgodno da ga ne koristimo samo da se glasnije mrzimo", poručuje.

Nataša Vajagić govorit će na konferenciji SoMo Borac, koja se održava 23. listopada u Tvornici kulture u Zagrebu. Više informacija o programu i ulaznicama dostupno je na službenim stranicama događaja.