| Autor | Objavljeno | Portal | Original |
|---|---|---|---|
| Index Vijesti | Prije 2 sataZadnja nadopuna: 13:32, 19. kolovoza 2026. | Index | Otvori |
PREMA anketama, Alternativa za Njemačku (AfD) na pokrajinskim izborima 6. rujna u Saskoj-Anhaltu mogla bi osvojiti apsolutnu većinu. To se događa unatoč tome što je stranka u toj, kao i u drugim njemačkim pokrajinama, službeno klasificirana kao dokazano desnoekstremistička organizacija.
Zbog najava iz AfD-a o kulturnoj politici, muzeji, kazališta i druge kulturne ustanove u regiji strahuju za budućnost umjetničkih sloboda, piše Deutsche Welle.
AfD, koji nije odgovorio na upit DW-a za komentar, u lipnju je predložio da umjetnici i institucije, ako žele državna sredstva, moraju potpisati izjavu kojom se obvezuju da neće "omalovažavati Njemačku i njezinu kulturu". Mnoge od tih organizacija i pojedinaca financijski ovise o javnoj potpori. Prijedlog su odbili svi ostali zastupnički klubovi u pokrajinskom parlamentu.
AfD je pojasnio što smatra nepoštovanjem njemačke kulture, definirajući to kao "protunjemačku umjetnost". "U našem smo programu naveli da više ne želimo trošiti javni novac na poticanje protunjemačke umjetnosti", rekao je Hans-Thomas Tillschneider, AfD-ov glasnogovornik za kulturnu politiku u parlamentu Saske-Anhalta, u govoru krajem lipnja.
Na pitanje drugih zastupnika što to točno znači, Tillschneider je odgovorio: "Protunjemačka umjetnost je njemačka umjetnost koja ne želi biti njemačka." Kao primjer je naveo izvedbu opere "Čarobni strijelac" Carla Marije von Webera, ustvrdivši da je djelo klasičnog njemačkog skladatelja bilo "feministički dekonstruirano". "Taj otpor prema Njemačkoj, taj protunjemački prijezir, i dalje je popularan u velikim dijelovima kazališnog pogona. Takav stav, i to kažem posve jasno, više nećemo poticati", poručio je.
Legendarna njemačka škola arhitekture, umjetnosti i dizajna Bauhaus, osnovana 1919., bila je zatvorena za vrijeme nacionalsocijalizma, koji je njezine avangardne i otvorene ideje smatrao "nenjemačkima". Unatoč tome, Bauhaus je postao jedan od najvažnijih umjetničkih pokreta 20. stoljeća, a njegov utjecaj osjeća se i danas diljem svijeta. Danas AfD na Bauhaus gleda kao na "stranputicu moderne" i smatra ga previše globalističkim za "patriotsku kulturnu politiku" kojoj teži.
U svom programu za Sasku-Anhalt, AfD naziva Bauhaus "prijepornom arhitektonskom školom" i kritizira pokrajinsku vladu što u kampanji "moderndenken" ("Razmišljati moderno") previše naglašava Bauhaus kao regionalnu atrakciju. Stranka tvrdi da je Bauhaus uvijek izbjegavao nacionalnu ukorijenjenost. Umjesto toga, AfD želi pokrenuti kampanju "deutschdenken" ("Misliti njemački"), koja bi "upućivala na to da je Saska-Anhalt bitno pridonijela razvoju njemačke nacije. Od Henrika I. i Otona I. preko Luthera pa sve do Bismarcka i Nietzschea".
Iako AfD odlučno odbacuje usporedbe s nacističkom strankom NSDAP i Adolfom Hitlerom, u svom se kulturnom programu služi povijesno opterećenim jezikom. Barbara Steiner, ravnateljica Zaklade Bauhaus Dessau, uočava izravne paralele. "To je terminologija koja vrlo snažno podsjeća na prošlost. I mislim da to nije slučajno", objasnila je u razgovoru za DW. Predloženi slogan "deutschdenken" jedan je od primjera. "'Misliti njemački' referira se na 'Reichenberški govor' koji je Adolf Hitler održao 1938.", kaže Steiner.
Bauhaus nije jedina ugrožena institucija. "Kao kulturni djelatnici i umjetnici možemo reći da sada uistinu strahujemo, jer se ovdje pokreće ideja da umjetnost i kultura moraju biti 'njemačke'", izjavila je za DW Annegret Laabs, ravnateljica Muzeja umjetnosti u Magdeburgu.
Laabs je i glasnogovornica inicijative "Kultura je raznolikost i domovina", koja okuplja brojne kulturne institucije i umjetnike iz regije. U zajedničkoj izjavi upozoravaju da bi planovi AfD-a mogli imati dalekosežne posljedice za umjetničku slobodu, kulturu sjećanja i javni kulturni život. "Svi znamo da se ono što radimo, od kazališta i muzeja do knjižnica, plaća novcem poreznih obveznika. Vrlo je važno da svi to plaćaju svojim porezom, jer inače kultura ne bi postojala", kaže Laabs. Objašnjava da bi ograničavanje potpore na temelju proizvoljne definicije "njemačke" umjetnosti značilo propast kulture. "Ako pogledamo širu sliku, vidimo da su kultura i umjetnost stoljećima slobodne i ne poznaju granice, pa ni nacionalne. Gdje god postoje nacionalne granice, više nema umjetnosti i kulture vrijedne tog imena", dodaje.
Osim prijetnji rezanjem sredstava, AfD u svom programu postojeću kulturu sjećanja na Holokaust u Njemačkoj naziva "ovjekovječenjem kompleksa krivnje", koji je "zapriječio mogućnosti stabilnog oblikovanja nacionalnog identiteta". To smatraju "poremećajem identiteta" koji treba "izliječiti" fokusiranjem na "dobre strane njemačke povijesti".
Sabine Schramm, voditeljica Lutkarskog kazališta u Magdeburgu, smatra "žalosnim što kao ljudi nismo spremni izvući pouke iz složene povijesti, koje su važne za nas kao pojedince i kao društvo". Za DW je rekla da se tijekom svoje 30-godišnje kazališne karijere bavila njemačkom kulturom sjećanja i na pozornici suočavala s užasima nacionalsocijalizma. "Uvijek mi je bilo važno, osobito u predstavama za mlade, pričati priče koje se bave upravo tom temom: nacionalsocijalizmom, kako on nastaje i kako se različiti elementi isprepliću", naglašava ona. "Još se vidim kako stojim na pozornici i govorim 'Oduprite se počecima'. Taj izraz postao je toliki klišej", kaže, referirajući se na poznatu njemačku misao da se buduće generacije moraju suprotstaviti prijetnjama demokraciji prije nego što bude prekasno. "Ali gdje su točno ti počeci? Je li ovo početak ili smo još prije početka? Jesmo li usred svega? Što moram učiniti da se oduprem počecima?", pita se Schramm.
Kao odgovor, savez kulturnih institucija pokrenuo je kampanju za raznolikost i društvenu koheziju. Akcija #stolzaufVielfalt ("ponosni na raznolikost") trebala bi jasno pokazati "da različiti ljudi, iskustva i perspektive u našoj zemlji nisu suprotnosti, nego zajednička snaga, naša kultura", izjavilo je više od deset organizacija prošli tjedan u Dessauu. Akciju, među ostalima, podupiru Zaklada Bauhaus Dessau, Zaklada spomen-područja Saske-Anhalta, Zaklada Lutherovih spomen-mjesta te pokrajinska Zaklada za kulturu i Muzejski savez. "Kampanja predstavlja raznolikost, demokratsku otvorenost i društvenu koheziju. Raznolikost životnih putova, ideja, tradicija i nacrta budućnosti obogaćuje Sasku-Anhalt i daje povoda da se na tu pokrajinu bude ponosan", poručili su inicijatori.