| Autor | Objavljeno | Portal | Original |
|---|---|---|---|
| Index Vijesti | Jučer17:42, 18. kolovoza 2026. | Index | Otvori |
Američka vojska napušta Bliski istok? Pentagon analizira budućnost baza
PENTAGON provodi analizu svog vojnog razmještaja na Bliskom istoku, a to je rani pokazatelj da bi rat s Iranom mogao korjenito izmijeniti američku prisutnost u regiji
PENTAGON provodi analizu svog vojnog razmještaja na Bliskom istoku, a to je rani pokazatelj da bi rat s Iranom mogao korjenito izmijeniti američku prisutnost u regiji. Informaciju je potvrdilo osam izvora, među kojima su visoki dužnosnici i osobe upoznate s procesom, piše Washington Post.
Odluka o bazama u Perzijskom zaljevu
Jedno od ključnih pitanja za Ministarstvo obrane jest treba li povući postrojbe iz Perzijskog zaljeva. Prema navodima dvaju izvora upoznatih s analizom, tamošnje velike američke baze mjesecima su bile pod neprestanim iranskim udarima. Šteta na tim objektima otvorila je Pentagonu jedinstvenu priliku da preispita svoju ulogu u regiji. Ministarstvo obrane već je signaliziralo da baze možda neće obnavljati u prijašnjem obliku.
Evaluaciju vodi Pentagonov ured za politiku, a u analizi sudjeluju i Združeni stožer te Središnje zapovjedništvo SAD-a (CENTCOM), potvrdio je jedan visoki dužnosnik koji je, kao i ostali, zbog osjetljivosti teme želio ostati anoniman.
"Razumno planiranje"
Ministar obrane Pete Hegseth još nije naložio formalnu reviziju američkog položaja u regiji. Spomenuti dužnosnik opisao je analizu kao "razumno planiranje" koje bi s vremenom trebalo pomoći administraciji da odluči hoće li se baze oštećene u ratu uopće obnavljati. "Jednostavno ćemo o nekim stvarima morati odlučiti", izjavio je.
Središnje zapovjedništvo SAD-a, koje upravlja vojnim operacijama na Bliskom istoku, uobičajeno ima oko 40.000 vojnika raspoređenih na gotovo 20 lokacija u luku dugom 2400 kilometara, od Jordana do Omana.
Od početka ove godine vojska je u regiju poslala dodatne ratne brodove, lovačke avione, sustave protuzračne obrane i drugu deficitarnu vojnu opremu kako bi zaštitila svoje snage i izvela više od 13.000 napada na Iran. Najveće i najvažnije stalne američke baze nalaze se u Perzijskom zaljevu. U Bahreinu je sjedište Pete flote, dok druge države, poput Kuvajta, ugošćuju kopnene i zračne snage.
Posljedice za saveznike
Zaljevski saveznici desetljećima se oslanjaju na američku vojsku. Eventualno smanjenje snaga moglo bi te države ostaviti nezaštićenima pred iranskim napadima. Ulaganje u vlastite obrambene kapacitete ili traženje novih partnera kako bi se nadoknadio taj manjak moglo bi potrajati godinama.
Izvori upoznati s analizom Pentagona kažu da će ovo pitanje vjerojatno zaoštriti raspravu unutar administracije. Na jednoj su strani zagovornici vojnih intervencija, dok drugi smatraju da bi Pentagon trebao smanjiti sigurnosne obveze i usredotočiti se na obranu američkog teritorija ili na odvraćanje moćnijih suparnika poput Kine.
U raspravama sudjeluje i zapovjednik CENTCOM-a, admiral Bradley Cooper. On podržava razmatranje mogućeg premještanja američkih trupa iz Perzijskog zaljeva prema zapadu. Glasnogovornik Središnjeg zapovjedništva odbio je dati komentar.
Stvarnost rata
Prije početka rata u veljači, CENTCOM je evakuirao mnoge baze jer je procijenjeno da su previše izložene iranskim projektilima i dronovima. Neke od tih promjena mogle bi ostati trajne i nakon završetka sukoba.
"Iran misli da smo još na starim položajima, ali nismo", rekla je osoba upoznata s promjenama u razmještaju snaga i odbila precizirati detalje kako ne bi ugrozila vojnike. U ožujskom napadu na luku Shuaiba u Kuvajtu poginulo je šest američkih vojnika, a više od 200 američkih objekata oštećeno je ili uništeno tijekom sukoba, izvijestio je Washington Post u svibnju.
Tijekom obrane svog osoblja, američka vojska potrošila je više od 1000 naprednih presretača, čime su se ispraznile zalihe projektila Patriot i THAAD. "Rat je zaista razotkrio ranjivost američkih snaga u regiji", rekao je Michael Ratney, bivši diplomat koji je služio kao veleposlanik u Saudijskoj Arabiji.
Ratney smatra da bi premještanje trupa i opreme dalje na zapad - u Jordan, Izrael ili na obalu Crvenog mora u Saudijskoj Arabiji - moglo smanjiti pritisak. Ipak, napominje da veća udaljenost nije savršeno rješenje jer je Iran već pokazao da može pogoditi udaljene ciljeve. Prošlog je mjeseca u iranskom napadu na Jordan poginulo četvero američkih vojnika.
Diplomatske posljedice
Teheranovi uzvratni udari na baze u Perzijskom zaljevu gurnuli su regiju u krizu i izazvali nezadovoljstvo ključnih američkih saveznika. Oni smatraju da se Trumpova administracija s njima nije dovoljno konzultirala prije početka rata.
Allison Minor, koja je u prvoj Trumpovoj administraciji bila direktorica za pitanja Arapskog poluotoka u Vijeću za nacionalnu sigurnost, kaže da bi zaljevske zemlje mogle zadržati dijelove sigurnosnog partnerstva, poput kupnje oružja i razmjene obavještajnih podataka, čak i ako SAD smanji broj vojnika.
"Ipak, o svemu tome treba voditi cjelovitu raspravu, a ne se baviti samo brojem ljudi na terenu", dodala je. Pentagon javno procjenjuje da će troškovi rata do kraja rujna dosegnuti oko 37,5 milijardi dolara, ali taj iznos ne uključuje novac potreban za obnovu baza.
Jules Hurst III, financijski kontrolor Ministarstva obrane, izjavio je u Senatu u svibnju da troškovi rekonstrukcije nisu navedeni jer administracija još nije odlučila na koji način želi obnoviti uništene objekte. U travnju je institut American Enterprise procijenio da bi popravak ciljanih američkih baza stajao pet milijardi dolara.
Suprotstavljene vizije budućeg razmještaja
Više izvora napominje da su eventualne trajne promjene još daleko i da za njih treba odobrenje s najviše razine. Predsjednik Donald Trump u lipnju je potpisao preliminarni mirovni sporazum s Teheranom i objavio kraj rata. Taj je dogovor kasnije propao, a dvije strane otad povremeno razmjenjuju udare.
Nedavni prijedlog think tanka Defense Priorities, koji se zalaže za vojnu suzdržanost, poziva na zatvaranje baza koje su u dometu iranskih raketa, poput onih u Kuvajtu. Prijedlog također predviđa premještanje snaga iz Emirata, Jordana i Bahreina u sigurnije objekte, kao što je zračna baza Prince Sultan blizu Rijada.
S druge strane, zagovornici oštrijeg pristupa u Washingtonu pokušavaju utjecati na planiranje Pentagona i predlažu premještanje američkih trupa u Izrael. U izvješću proizraelske skupine JINSA iz ožujka poziva se na prebacivanje više vojnih resursa u izraelsku bazu Ovda.
Američka prisutnost
Ove zime, uoči operacije Epic Fury, Washington je u tu bazu poslao lovce F-22 Raptor, što je bio znak jačanja američko-izraelskih vojnih odnosa. Ipak, unutar Trumpove administracije ne postoji suglasje oko tog prijedloga. Postoji zabrinutost da bi veća američka prisutnost ondje mogla stvoriti kontraobavještajne rizike, s obzirom na sve veći oprez Pentagona zbog izraelske špijunaže.
Istovremeno, ured podtajnika obrane za politiku Elbridgea Colbyja pokrenuo je javnu reviziju američke vojne prisutnosti u NATO-u. To je uslijedilo nakon što je Trumpova administracija najavila povlačenje tisuća vojnika iz Njemačke i Poljske. Ta studija trebala bi biti gotova u prosincu.